Ovo moj Biserak - Symphoricarpus, meni jako draga biljka. Dugo sam je gledala kod susjede i divila se tim kuglicama, dala mi je jedan mali izbojak i evo Biserak poslije tri godine. Ljeti cvate malim ružičastim cvjetićima, a u jesen je pun bijelih kuglica koje se tako lijepo vide i po noći. Ja ih često koristim u aranžmanima.

Biserak u društvu sa cinijama


Aranžman s kuglicama Biserka


Tekst uzet s net-a

Biserak

Latinski naziv: Symphoricarpus albus (L) Blacke

Sinonimi: S. racaemosa Mich.

Narodna imena: Bijeli biserak, paimela, bijeli pucek, grozdasti biserak

Razgranati listopadni žbun, visok 1-2m s tankim šibljastim, žuto smeđim, fino dlakavim granama. Listovi su nespremni okruglasto ovalni 1-5 cm drugi, na kratkim peteljkama. Sitni zvonasti, slabo upadljivi, bijelo ružičasti cvjetovi su pojedinačni ili U klasastim cvastima na vrhu ogranku. Otvaraju se postepeno, jedan po jedan, tako da se mogu istovremeno vidjeti sa prvim zrelim plodovima. Plod je sniježno bijela okruglasta, sočna dvosjemena koštunica nalik na bobicu. Plodovi sazrijevaju postepeno i pojedinačno, od avgusta do novembra i ostaju na granama čitave zime.

Biljka potiče iz sjeverne Amerike. Kod nas je često gajena dekorativna vrsta po parkovima, vrtovima i gradskim nasadima kao pojedinačni žbun, u grupama ili u živoj ogradi. Često i podivlja. Ima privrednu vrijednost kao značajna dekorativna i medonosna biljka.

Na osnovu do sada zabilježenih slučajeva trovanja i podatka u literaturi, plodovi se mogu smatrati otrovnim. Plodovi imaju čvrst spoljni omotač pa, kada se stisnu između prstiju, pucaju uz prasak. Djeca se rado time zabavljaju, što nije ni malo bezazleno. Sok iz mesnatih bobica može da izazove na koži slabiju upalu i plikove.