Biovrt

hvala za savjete! i meni zlatice, upravo izležene žderu krumpir, ali mi to gnječimo prstima (rukavice). nije neki zabavni posao, ali što se mora, mora se...
prije koji dan sam nabavio slamu. počeo sam malčirati, pa ne mogu odoljeti da ne podijelim jednu fotku našega povrtnjaka s vama - ovo su niske mahune, a u pozadini je vigvam za visoke mahune - lijevo je mješovita gredica - tikvice, salata, rajčica, kopar...
iskustva s malčiranjem budem dodavao, jer vjerujem kako ima lijepih strana, ali i onih lošijih poput zavlačenja voluharica, miševa, a najviše se bojim truljenja uz stabljiku biljaka, pa već od početka pazim da malč ne dotiče biljku. zalijevam kroz slamu oko biljki, posebno pazim na rajčicu jer ona voli vlagu u zemlji, ali ne i na biljci.



ako negdje grešim, postajte savjete! hvala!

hvala, hvala!
i ja sam stavljao travu, sitnu nakon kosilice, dan dva prosušene... i to se pokazalo odlično, brzo se osuši i stvori fini sloj koji zadržava vlagu i otežava korovu. problem je što nemam dovoljno trave po okućnici, a sada ćemo vidjeti kako će biti sa slamom. svaki dan sam u vrtu i nadam se da ću skužiti odmah ako nešto postane opasno po biljke.
danas sam stavio slamu i pod kupusnjače, sutra, ako mi dozvoli kiša (konačno najavljuju i vodu s neba!) malč ide i pod krastavce, papriku i visoke mahune...
evo još jedne fotke (pod njima je pokošena trava), nešto malo slađe 

  kopriva djeluje, danas sam pošpricala krumpir, bube su mrtve (za sada)... iako sada pada kiša, pa vjerujem da ću morati ponoviti postupak...

Jedne godine sam pokušala bio uzgoj krumpira.Prvo sam stavila na gredicu cca 10-15 cm neraspadnuti sloj od lišća i trave, po tome poslagala krumpir i prekrila ga sa još cca 10 cm iste stelje. Tokom godine sam svu otpadnu travu iz vrta i košnje dvorišta stavljala oko krumpira. Krumpir je bio OK, čak su neki primjerci koji su uspjeli dozreti bili cca 1/2 kg. Krumpir sam uglavnom vadla mladi, ali na način da n isam trgala cimu, znači razgrnula sam bio-masu, pokupila krupnije krumpire, te ponovno nagrnula. To je način kako od relativno malo sjemenskog krumpira možeš imati stalno mladi krumpir ( jer se cima ne uništi dok se sama ne posuši). Druge godine sam pokušala isto, ali valjda sam nešto fulala, uglavnom cima krumpira je previše narasla( više od 1 m), nisam imala dovoljno trave da ju drži, pa je polegla i nije baš bilo uspješno kao godinu prije. A s obzirom na obiteljsku opstrukciju "mojih izmišljotina" odustala sam. Vidim da nisam jedina koja se bori sa predrasudama, samo što me to sada manje sekira. Ove godine sam kupila vrtnu drobilicu i ustrajem u tome da napravim svoj kompost, odnosno da ništa iz moga dvorišta što je bio razgradivo ne ide u kantu za smeće ili na hrpu za paljenje. Naravno da sam opet slušala kvocanje, ali se nedam. Ovaj tjedan sam cijeli povrtnjak prekrila sa sjenom i sada se samo nadam da neće biti premokro ljeto. Uostalom vidjeti ćemo......

Kat-rea, dala si mi dobru ideju za uzgoj krumpira - mrzim kad berem mladi krumpir bacati cimu, na tvoj način cima ostaje, budem nešto probala tak iduće godine, hvala!

materijal je bitno usitniti kako bi bakterije razlagaci imali sto vecu povrsinu djelovanja pa ce tako materija brze istrunuti

bitno je slagati tortu dakle red suhog red mokrog a i na taj naci mijesas kemnijske bitne stvari, ugljik, dusik....

Pogledaj ispod listova - možda su uši. Listovi su ostali zeleni, kakvi su rubovi?

Eto i mene, ja sam baš zagovornik svega prirodnog, ali moju baku okrenuti za 180 stupnjeva je teško. Brat još uvijek voli prskati voćke, ali puno manje, jer se stalno bunim.