Ovako se bolje snađem i lakše se vratim na bitne informacije, dva kompa su krcata sačuvanih dokumenata i ništa više ne nalazim

Fujjjj...

http://www.medicinabih.info/2012/02/22/misja-groznica/

Koji je problem kod tebe /ne znam kako prizvati upitnik na laptopu/

Spremam se u rat sa voluharicama.
Sve su pojele, ruše mi suhozid, noge mi poropadaju do pola lista u rovove, kad naslonim ruku na zemlju... ups... odoh kao u živo blato, pojest će mi i temelje...

Voluharica će zaobilaziti također mlječiku, češnjak, narcise i ribizle.

Otrov za glodavce, plinskih patrona do karbida i ispušnih plinova koje preko cijevi namjestimo u rovove.

Integrirana zaštita biljaka

Pod integriranom zaštitom biljaka podrazumijeva se kombinacija raznih mjera kojima možemo izbjeći ili uništiti štetočine, upotrebljavajući kemijska sredstva samo u zaista neophodnim slučajevima i to najmanjem mogućem omjeru.

Što je biljka u boljem stanju, lakše će podnijeti štetne utjecaje okoline.

Faktori koji smanjuju opasnost od napada štetočina i raznih bolesti:

• zasađivanje domaćih-autohtonih biljaka koje odgovaraju prirodnoj vegetaciji, te su prilagođene našim uvjetima

• biljke nisu zasađene u monokulturama (izmjenjivanje biljne kulture)

• pravilan odabir sorti za pojedine rasadnike

• dobra priprema zemljišta, te njegova kasnija njega

• zdravo sjeme i zdrave sadnice

• uvažavanje potrebne udaljenosti među raslinjem

• dodavanje humusa i uravnoteženih gnojiva

• primjerena njega biljaka

• uvažavanje izmjenjivanja usjeva, te susjednog bilja

• poticanje korisnih životinja

I da zaključimo – pasionirani vrtlar morao bi uvažavati sljedeće:

Biljke je najprimjerenije zasađivati u miješane usjeve. To sprečava štetočine, a i preveliko širenje bolesti. Mnoge biljke mogu svojim izlučivanjem čak i otjerati štetočine s drugih biljaka. Dobri susjedi su npr. rajčica/mrkva; rajčica/kupus; crveni luk/jagode/salata; krumpir/špinat. Slaba kombinacija je npr. rajčica/krumpir/grašak.

Stvorite više različitih životnih prostora, kao što su guste živice, samostalno raslinje (drveće, grmovi), niše te vlažna mjesta. U vrtu zasadite različite zaštitne biljke, kao što su neven, kadifica, te različite ljekovite biljke npr. lavandu i kopar protiv ušiju, te izop, timijan (majčina dušica) i metvicu (nanu) protiv kupusovog bijelca.

Ako je u Vašem vrtu sačuvana ravnoteža, onda će se pored štetočina pojaviti i korisne životinje. One su naime potrebne za preživljavanje drugih. Zato štetočine, ako je to ikako moguće, ne istrebljujte otrovima, jer time uništavate i mnogo korisnih organizama. Korisnim životinjama ostvarite životni prostor, poput npr. naslage drva složene u redove, hrpu korova ili lišća.

U knjižarama možete dobiti knjige s različitim savjetima, koji detaljno opisuju uzajamnu zavisnost u prirodi (koje smo i mi ukratko predstavili).

Najbolja preventivna mjera pred gljivičnim oboljenjima

Najbolja preventivna mjera pred gljivičnim oboljenjima

Sjeme dezinficirajte

Dezinfekcijsko sredstvo u prahu stavite u papirnatu vrećicu sa sjemenom, te vrećicu dobro protresite. Alternativa: sjeme namočite u dezinfekcijsko sredstvo koje ste sami pripremili.

Neka među biljkama bude dovoljno razmaka

Ako su biljke preblizu jedna drugoj, onda se nakon kiše one vrlo polako suše, a to potiče veliki broj gljivičnih oboljenja.

Zalijevanje odozdo

Kod zalijevanja pazite da nikad ne smočite listove, stabljike, cvjetove ili plodove. Zalijevajte rano navečer i to vodom sobne temperature.

Zastiranje

Da bi održavali jednakomjernu vlažnost, pokrijte tlo između raslinja otrgnutim lišćem, pokošenom travom ili slamom.

Škropljenje

Mlade biljke škropite biljnim pripravcima u razmaku od 3 do 4 tjedna. Prije nego što biljke posijete ili posadite, zemljište temeljito zalijte biljnim pripravkom.

Gnojenje

Izbjegavajte visoko dozirana mineralna gnojiva, koja sadrže dušik. Za blago dovođenje hranjivih tvari, dovoljne su biljne gnojnice.

http://www.baumax.hr/c/Najbolja%20preventivna%20mjera%20pred%20gljivi%C4%8Dnim%20oboljenjima/cms.02000379.html?charsetdetector=%C3%B6&pg.offset=2

(A) Lisne uši

Škropite ih hladnom vodom; škropite ih ekstraktom koprive; škropite ih rastopinom sapunice: to ušima zalijepi dišne otvore; zaprašite ih kamenim brašnom; ako pored graha, rajčice i krastavca posadite čubara – Satureia, to odbija crnu uš na grahu; Zaštitna sredstva za biljke: npr. Primor, Roxion S / Decis, Neudosan.

Vunaste uši

Za zaštitu oko drveća zasadite dragomilje – Tropaeolum majus; koru očetkajte; deblo namažite biološkim premazom za debla; škropite rastopinom sapunice; to ušima zalijepi dišne otvore; jako napadnute dijelove odstranite; sredstva za zaštitu biljaka: npr. Promanal.

Zredstva za zaštitu biljaka: npr. Promanal.

(B) Crveni pauk

Napadnute dijelove odstranite: biljke koje imaju mekanu koru, škropite ekstraktom od koprive; biljke s tvrdom korom škropite sredstvima koja sadrže naftu; voćke zimi namažite premazom za debla;

Sredstva za zaštitu biljaka: npr. Roxion S, Naturen.

Nematodi: Zasadite kadificu i neven da potaknete nematode; izmjenjivanje usjeva i miješani usjevi sprečavaju jednostrani razvoj jedne štetočine; napadnute dijelove biljke uništite – nemojte ih odložiti na kompost.

(C) Štitaste uši

Koru očetkajte, na jesen biljke premažite premazom za stabla; u veljači / ožujku škropite sredstvima koja sadrže naftu – to djeluje i kod vunastih ušiju i gusjenica malog smrzavca; škropljenje možete ponoviti ljeti;

Sredstva za zaštitu biljaka: z npr. Promanal, Naturen.

Buhači

Vole sušu, zato neka vaše zemljište bude vlažno, a to ćete postići zastiranjem;

Sredstva za zaštitu biljaka: mlade biljke je potrebno zaštititi, i to tako da ih zaprašite kamenim brašnom, biljke ne pomičite i ne pokrivajte ih zaštitnim mrežama.

(D) Kornjaši – Curculionidae

Kukce je najbolje pokupiti navečer s džepnom svjetiljkom; protiv ličinaka se možete boriti i parazitskim nematodima, koje od travnja do rujna vodom za zalijevanje donesete na napadnuta mjesta.

Tujin lisni zavrtač – Cossidae

Napada samo tuje u vrijeme velikih suša; tuje postanu smeđe iznutra prema van;

Sredstva za zaštitu biljaka: npr. Dimilin

Mali smrzavac

Na jesen da ga spriječite namjestite oko debala voćaka ljepljive obruče, a zimi škropite sredstvima koja sadrže naftu ili poškropite malo prije te molo poslije dobi cvjetanja, i to preparatom Bacillusthuringensis.

Sredstva za zaštitu biljaka: npr. Decis

(E) Gusjenice na povrću

U travnju / svibnju preko povrća rasprostrite zaštitne mreže da spriječite odlaganje jajašaca na biljke, a ako su biljke napadnute, gusjenice i jajašca morate redovito pokupiti; škropite preparatom Bacillusthuringensis i ne pripravkom od kopriva!

Sredstva za zaštitu biljaka: npr. Decis

Biljne mušice i njihove ličinke

U vrijeme odlaganja jajašaca (travanj / svibanj) biljke zaštitite mrežom; posijte miješane kulture biljkama koje si međusobno pomažu; biljke prašite kamenim brašnom, pripravcima od algi ili drvnim pepelom: za kupusovu muhu upotrijebite posebnu foliju koju stavite oko mlade biljke.

http://www.baumax.hr/c/%C4%8Ceste%20%C5%A1teto%C4%8Dine,%20te%20kako%20se%20od%20njih%20za%C5%A1tititi/cms.02000379.html?pg=1

U borbi protiv voluharica a i drugih glodara mogu pomoći i dijelovi biljnih vrsta
koji mirisom odbijaju glodare. Svježe orahovo ili bazgino lišće, te jednogodišnje mladice zove postavljaju se direktno u otvore koje su glodari napravili. Repelentno dejstvo takođe ima i čorba koja se pravi od svježeg lišća i mladica zove.
- 2kg biljnih djelova potopi u 10l vode i ostaviti par dana (dok zapjeni).
Čorbu procijediti i bez razređivanja zalivati aktivne rupe.

----

Postavljanje otrova uz voćke

Napravi se od plastičnih cijevi T-profil i postavi se pri stablo voćke. U dio koji
naliježe na zemlju stavi se zatrovani mamak (rodenticid). Na ovaj način izbjegnut
je kontakt preparata sa zemljom a suzbijanje voluharica će biti efikasnije.

SADNJA ARONIJE

Aronija je vrsta koja uspijeva na različitim tlima, odnosno nema velike zahtjeve prema tlu i otporna je kako na manjak tako i na višak vlage u tlu. Posebno treba naglasiti da je aronija pogodna za ekološki uzgoj.  

Aronija je biljka vlažnije klime, vrlo otporna na niske temperature.

Kontejniranu sadnicu aronije može se saditi u bilo koje doba godine, no najbolje ju je saditi u vrijeme mirovanja vegetacije, u jesen ili u rano proljeće.  

Aronija je listopadni grm koji može narasti do 3 m visine i 2,5 m širine. Aronija je vrlo dekorativna biljka , ima tamno zelene kožnate listove koji u jesen poprimaju razne nijanse crvene boje.  Cvatnja bijelih cvjetova aronije skupljenih u grozdove  počinje koncem  travnja. Kultivari aronije su samooplodne biljke.  Zreli plodovi su sjajne crne boje i ujednačeno  dozrijevaju.  Od plodova se najčešće rade pekmez, sokovi, čaj ili vino. Ovisno o volumenu biljke, može ponijeti i 10-12 kg plodova, a trajnost aronije je  i do 20 godina.  Aronija je vrlo je otporna je na bolesti i štetnike.

Prije sadnje odstrane se svi oštećeni dijelovi korijena, a sitno korijenje ne prikraćujemo. Sadnica aronije se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno  tlo.  Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, koji je potrebno dobro ugaziti, zatim sloj stajskog gnoja, pa opet sloj rahle zemlje. Aroniju iz kontejnera treba posaditi u jamu, zatrpati rahlom zemljom i obilno zaliti vodom.  

Rezidba se svodi na prorjeđivanje grma, te uklanjanje starijih i slomljenih grana.

Aroniju  je potrebno gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima.

ZANIMLJIVOSTI VEZANE UZ ARONIJU:

Plodovi aronije su jako cijenjeni prvenstveno zbog visokog postotka antioksidansa koje sadrže te obiluju vitaminima E, C, B2, B6 i folnim kiselinama. Aronija je dobra u sprječavanju srčanih bolesti i kardio-vaskularnih problema, pomaže u održavanju zdravog urinarnog trakta, djeluje protuupalno, poboljšava memoriju, potiče organizam na proizvodnju dobrih kolesterola te opskrbljuje tijelo esencijalnim uljima. Plodovi aronije uglavnom se koriste za preradu, odnosno za pripravljanje džemova, sokova, sirupa, čajeva i vina. Aronija je također popularna kao ukrasna biljka u vrtu. Nije zahtjevna za uzgoj, otporna je na razne bolesti i nametnike te vrlo dobro uspijeva ako je posađena u sjeni ispod viših voćki.

http://www.fragaria.hr/Proizvodi-aronija-3-13-17.aspx