Slavujev vrt

Slavujčica ovo je prepreljepo


Iako se sve zabijelilo ostaju mi sjećanje na tvoje prekrasne cvijeće,prekrasan vrt i dok listam tvoje slike uz pjev slavija veselim se ponovnom susretu sa tvojim velikim uspjehom,srvoriti ćeš ti opet vatromet boja i mirisa.

desert rose napisao: Jučer sam napisala kako se na forumu malo piše o ukrasnom luku, a meni je baš zanimljiv!

uskoro ću pronaći slike od još dvije vrste ukrasnog luka koje nisam objavila.
jedan je visoki, ima zanimljiv oblik cvjetića ,
a drugi je niski, 30ak cm, bijelih cvjetova i drugačijih listova.
zanimljivo je da sam njegove lukovice dobila iz Njemačke, na slici je bio naslikan grimizni luk vis 120 cm.
posadila sam ga pokraj visokih biljaka a iznikao mi patuljak bijelih paučinastih cvjetova.

miska napisao: Jedino ovakvu zimu volim mirnu,tihu, blještavo bijelu kad se pod uličnim svjetlima svaka pahuljica sjaji ko kristal

miska, pogledaj još jednom ocvale cvjetove žute pupavice pod snijegom pa ćeš vidjeti da izgledaju kao mali morčići.

Jesam,jesam!Vidio sam morčiće

Ovaj tekst sam pronašla na "kalendar radova rustica.hr.
Ne znam tko je autor, ali je jako dobro napisano.


...jer vrta nema da je nastao preko noći...
Obično to ide ovako...

Javi se želja potaknuta sličicama iz bogato ilustriranih knjiga i časopisa...
Ono: starinski stolić od kovanog željeza obasjan suncem na terasi popločenoj zagasito crvenom keramikom...
na stoliću boca vina, kava, kolači-sve okruženo bujnim zelenilom.
Ali kada kreneš, postane ti jasno da te bole mišići i kosti, da komarci bodu, a sunce prži, da do ostvarenja romantične vizije put vodi kroz bodljikavu šikaru, da gredice zarastaju u korov brzinom svjetlosti, da biljke venu i kržljaju ako je suša, postaju pljesnive i bolesne kiši li previše, a iste nisu prilagođene našoj klimi..
prava katastrofa...
pa se stvari počinju komplicirati.
Mnogi odustaju.

No, nikada ne pobjeđuju oni koji odustaju!
A odustat se može u bilo kojoj fazi, a najteže će biti na početku-prvih pet do deset godina:-)

Nije lako u turbo vremena brzih rezultata i sumnjive zarade, posvetiti se nećem što će nam jednom u budučnostipružiti možda samo neki neopipljiv duhovni užitak, pa možda i nema smisla da se toga posla baš svatko laća.

Samo onima profinjene svijesti, pustolovnijeg duha i jače volje, svaki će se napor višestruko isplatiti.


Sve je ovako bilo i kod stvaranja mog vrta, osim uvoda.
Mene nije vodila želja za stvarima koje su opisane na početku nego velika ljubav prema biljkama i prirodi.
Ovako je izgledao moj početak:



...a onda sam shvatila da mi je vrt lijep samo u proljeće,
stizale su nove biljke, svake jeseni i proljeća sam premještala, nasipavala,
zbog svatova sam morala maknuti jedan otočić,
drvene stepenice i panjevi su istrunuli...
i tako je moj početak trajao deset godina.
danas ima puno manje posla, više uživanja,
klupicu od starih drvenih dasaka nije zamjenio stol od kovanog željeza, nikada nisam kupila odraslu i skupu biljku, niti vrtne ukrase.
Najveći ukras u mom vrtu je priroda!

Danas, kada više nisam na početku, pogled kroz razapetu žičanu ogradu izgleda ovako...

Jako lijepo napisano !

Anastazija_ napisao: Jako lijepo napisano !

hvala Anastazija!

LJEKOVITE I ZAČINSKE BILJKE

Ljekovite i začinske biljke su mi posebno dragi stanovnici vrta.
Često su neugledne i nemaju čudesne cvjetove, ali me vesele mirisom svojih listova i podsjećaju na davna vremena kada su ih ljudi koristili u liječenju, trovanju i magijskim obredima.
Mnoge od njih se spominju u biblij, mnoge se povezuju sa Svecima, Gospom i Isusom, a za neke kažu da ih je Bog svojom rukom posadio.

U vrtu imam dosta ljekovitih biljaka a na prvo mjesto ću staviti Gospinu travu koja zasluženo nosi Gospino ime, koja se stoljećima koristila kao lijek za sve bolesti, koja raste po cijeloj Hrvatskoj a u moj vrt, svojim zrakastim žutim cvjetićima unosi sunce ljetnog solsticija i majčinsku zaštitu Djevice Marije.

Gospina trava


GOSPINA TRAVA    hypericum perforatum

Kada neka biljka nosi Gospino ime, odnosno, ime Svete Marije,tada možete biti sigurni da ga je i zaslužila.Gospina trava nosi puno imena, poput kantarion i trava Sv. Ivana, no ime vezano uz Gospu, govori nam kako je narod vjekovima cjenio njezina ljekovita svojstva.

Sama Gospa je u krščanstvu oduvijek simbolizirala nježnost i brižnost, majčinski karakter kao kntrapunkt shvaćanju Boga u muškom licu.

Biljke posvećene njoj imaju gotovo majčinsko djelovanje, a Gospina trava se ističe iznad svih njih.

Što da mislimo o biljci koja ne samo da njeguje kožu, ublažava bol zglobova i mišića, nego pomaže i potištenoj psihi čovjeka pri tisnutoj raznim nedaćama.
Kako bi mistična slika bila potpuna, gospina trava cvjeta obično oko ljetnog solsticija, predkrščanskog simbola vrhunca sila života i dobrih sila.

Čitajući stare tekstove stičete utisak da je riječ o panacei, lijeku za sve bolesti.
Koristila se za nesanicu, probavne tegobe,probleme žući,
a takav spektar djelovanja možda je upravo nosilo antidepresivno djelovanje, uklanjajući psihosomatski uzrok brojnih bolesti.
dr. sc. Stribor Marković
fitoaromaterapeut

Izop


IZOP      miloduh    hyssopus officinalis

Izop je otporan, poluzimzeleni grm, visine do 90 cm.
Cvjeta od početka ljeta pa sve do jeseni a njegovi ljubičasti cvjetići privlače pčele i leptire.
Cijela biljka je ljekovita a bere se u srpnju i kolovozu u vrijeme cvjetanja.
Listovi izopa sadrže eterično ulje koje je gorkog okusa a miris je sličan mješavini kadulje i mente.
Lagano se razmnožava sjemenom u proljeće ili poludrvenastim reznicama u lipnju i srpnju.
U rano proljeće se orezuju sve prošlogodišnje grančice.

Eterično ulje izopa je ugodnog mirisa, koristi se kod pripremanja posebnih vina i likera a grančice se upotrebljavaju za pravljenje rakije travarice.

Ljekovitost ove biljke još nije dovoljno ispitana.

Izop je prastara biljka koja se spominje još u biblij.
U to vrijeme je bila jedna od najljekovitij biljaka a dobila je i religiozno značenje kao biljka koja čisti dušu.
   "Poškropi me izopom da se očistim."
                                                      (Ps. 51:9)
Hipokrat je izop nazvao hyssopus, što potječe od hebrejske riječi ezob, što znači -svet.
Prvi zapis o ovoj ljekovitoj i začinskoj biljci u Europi, pronađen je kod Hildegarde od Bingena, 1500. god.