Slavujev vrt

Lijepa legenda za Badnji dan

slavujev vrt je prekrasan i u ovom zimskom, "zašećerenom" ruhu

Cvjetni pup crvenog kukurijeka


Smrznuta kućna sreća




Smilje




Arabis procurens "Variegata"






Pupoljak čapljeza


Opuntia compresa


Pupoljak sadarke

Ajuga reptans 'Multicolor'


IVICA      ajuga reptans

Ajuga je zanimljiva trajnica, pokrivačica tla, lijepa u svim godišnjim dobima.
Visoka je 10-30 cm.
Voli puno sunce ili polusjenu. Dobro će rasti i u potpunoj sjeni ali je na takvim mjestima često napadne pepelnica.
Ako je na punom suncu, treba joj omogučiti vlažno tlo i češće zalijevanje tokom velikih vručina.
Cvjeta u proljeće lijepim plavim klasastim cvjetovima.
Vrlo brzo se širi dugačkim korjenovim izdancima koji na krajevima stvaraju prave formirane biljke sa korjenčićima.
Lagano se razmnožava odvajanjem korjenovih izboja tokom cijele godine.

Ajuga se stoljećima cjenila kao ljekovita biljka koja se koristila za liječenje rana.
Culpeper je o njoj zapisao: 'Ako zavolite ovu biljku zbog njezinih odlika (a sigurno hoćete ako ste pametni), uvijek držite kod sebe sirup, pomast i melem.'
Za liječenje se upotrebljavala cijela biljka.

Danas se više ne koristi u ljekovite svrhe, ali je čest stanovnik ukrasnih vrtova, nezahtjevna biljka koja svojim šarenim, zimzelenim listovima popunjava praznine, puže preko kamenja, a u vrt unosi živost i vedrinu tokom cijele godine.

Ajuga reptans 'Atropurpurea'

Ruta


RUTVICA     ruta graveolens

Rutvica je zimzeleni polugrm visok do 1 m.
Cvjeta od početka ljeta pa sve do kasne jeseni, žuto zelenim cvjetićima.
Posebno je lijepa u jesen kada na grančicama ima i cvjetove i osušene čahurice sa sjemenkama.
Rutvica je i ljekovita i otrovna i treba biti vrlo pažljiv kod korištenja.
Njezini listovi sadrže eterično ulje neugodna, oštra mirisa i gorkastog okusa.
Otrovna je ako se uzima u velikim količinama jer djeluje na živčani sustav.
Branje listova po suncu može izazvati iritaciju kože i stvaranje velikh plikova.

Rutvica je od davnina korištena u liječenju i bila cijenjena kao protuotrov a zbog posebnog mirisa je dobila mjesto među biljkama koje štite od uroka i čarolija.
Grci su je poznavali u doba prije Krista i koristili je protiv infekcija.
Travari u 17. st. su je upotrebljavali protiv svake vrste otrova.William Coles je zapisao: "Lasica nakon okršaja sa zmijom jede rutvicu."

U današnje vrijeme se manje upotrebljava u ljekovite svrhe a više kao lijepa i ukrasna vrtna biljka.
Raste na suhom i siromašnom tlu.
Razmnožava se sjemenom i reznicama u proljeće.
Zimi joj ponekad izmrznu vrhovi grančica, koje u proljeće treba orezati, ali nikada u stare drvenaste stabljike.

Mira K napisao: Draga Slavujčice, i mene nije dugo bilo a eto kada sam uhvatila malo više vremena najprije sam došla u tvoj vrt. Zima je ali je tvoj vrt živ i lijep kroz teme bilja koje obrađuješ i svega drugog poučnog, lijepo od tebe, hvala ti. Imam ponešto u svom vrtu što opisuješ pa rado čitam i učim o tome. Zanimljiva je perovskija, imam je od nedavno i baš razmišljam kako je kod nas dosta toplo da je zasadim u vrt da se prilagodi do proljeća, neznam smijem li to sada, kakva je tvoja preporuka? Šaljem ti veliki pozdrav i

hvala Miro!

Ako je perovskija dobro ukorijenjena, svakako je posadi u vrt, na potpuno sunce i suho tlo.
Da bi se na ljeto pokazala u svojoj pravoj ljepoti, u proljeće, prije pupanja ju oreži do zemlje. Ako ju orežeš na 20 cm, kao što sam ja napravila ove godine, grančice će joj biti tanke i savijati će se po zemlji.

Draga Slavujčice, i mene nije dugo bilo a eto kada sam uhvatila malo više vremena najprije sam došla u tvoj vrt.
Zima je ali je tvoj vrt živ i lijep kroz teme bilja koje obrađuješ i svega drugog poučnog, lijepo od tebe, hvala ti.
Imam ponešto u svom vrtu što opisuješ pa rado čitam i učim o tome.
Zanimljiva je perovskija, imam je od nedavno i baš razmišljam kako je kod nas dosta toplo da je zasadim u vrt da se prilagodi do proljeća, neznam smijem li to sada, kakva je tvoja preporuka?

Šaljem ti veliki pozdrav i

Tu sam stalno ali se ne javim,
kod tebe se uvek osecam kao u raju jer tvoje slike biljaka i pisanje je rajsko
dosta poucnih stvari dosta pisanja iz dna duse...ja to pozdravljam sa velikim naklonom

INDIJANSKA KOPRIVA    METVULJA      monarda

Monarda je zeljasta trajnica i zvijezda ljetnog vrta.
Ovisno o vrsti, visoka je od 80-120 cm.
Na čvrstim četverokutnim stabljikama otvara uzdignute cvjetne glavice iz kojih vire čuperci raskuštranih latica.
Posebno je lijep vjenčić pricvjetnih listova iz kojeg je izrastao cvijet.
Cijela biljka je mirisna, ljekovita, začinska, lijepa u ukrasnom vrtu i lagana za uzgoj.
Cvjeta u ljeto, a cvjetovi ostaju i do nekoliko tjedana.
Nakon cvjetanja treba orezati samo cvjetne glavice.Ako se odrežu stabljike, može uginuti.

Monarda je porijeklom iz sjeverne Amerike gdje su je Indijanci cijenili kao vrlo ljekovitu biljku.
Doseljenici su je pronašli uz rijeku Oswego, blizu jezera Ontario i nazvali je oswego čaj.
Ime bergamot je dobila zbog mirisa koji je sličan bergamot naranđi.

Dobro uspjeva u polusjeni i punom suncu, ako je tlo vlažno.
U suhom tlu će oboljeti od pepelnice, kao i na mjestu gdje nema dobru cirkulaciju zraka.
U povoljnim uvjetima se brzo širi korjenovim izdancima i dobro ju je svake tri godine podjeliti da bi se izbjegla pretrpanost i da bi se pomladila.
Razmnožava se dijeljenjem korjena u proljeće ili jesen, zelenim reznicama krajem proljeća i sjemenom koje klija na 20 ' c.
Cijela biljka je ljekovita.
Svježi listovi se mogu koristiti kao začin u jelima, latice u voćnim salatama a osušena se stavlja u potpuri zbog intenzivnog mirisa i boje osušenih latica.

Monarda, prelijepa i korisna biljka je dobila ime u čast španjolskog liječnika i botaničara Nicolasa Monardesa koji nije nikada bio u Americi a 1577. godine je napisao knjigu o biljkama ''novog svijeta"

Monarda