A kako je sa zaljevanjem ovih u teglama? Ja sam prije stavio u tegle i kad su vec dobrano narasli listovi malo sam zalio, samo jednom i tu je bio kraj price, ko da sam benzinom polio, osusilo se u roku odma. A opet da od sada pa do proljeca ne zalijem, neznam kako bi to proslo
Nisu tvoje upelcane ruže uginule od toga što si ih zalio. One su uginule jer nisu pustile korijen. Naime, upelcani dijelovi grančica ruža potjeraju iz pupova mlade izdanke i hrane ih iz stabljike, neke u međuvremenu puste korijenje i onda korijenje nastavi prehranjivati daljnji rast novoizraslih izboja, a one grančice koje ne puste korijen njima kada nestane hranjiva u stabljici novi izdanci jednostavno uginu.
G
M
T
< id="SL_locer" ="" title="Lock-in ">
Text-to-speech function is limited to 200 characters
Kod odrezivanja grančica za pelcanje najviše uspjeha se ima sa grančicama koje se otkinu ili odrežu od deblje grane na samom odvajanju od grane sa "petom" tj. onim dijelom gdje se spajaju te grančice. Druge grančice treba u donjem dijelu odrezati jedno pola centimetra od "oka" - gdje je pažljivo odrezan list (ne otrgnut) što bliže grani da ne ostaje puno materijala od peteljke lista koji će trunuti i isto tako da ima što manje stabljike ispod oka koja će trunuti. Korijenje izbija iz oka. Dobro je odrezati reznice tako da bar dva oka budu u zemlji pa da ima više šanse da na jednom od njih izbije korijenje. Na gornjem dijelu izvan zemlje ostavi se najviše 3 - 4 para listova koji se podrežu pa se na svakoj peteljci ostavi po 1 - 2 lista, a ako si listovi veći onda ih se čistim škarama odreže polovica i tako se smanji površina lišća pa se smanji i potreba za vodom i hranjivom što grančica bez korijenja ne može opskrbiti u dovoljnoj mjeri ako se ostavi puno lišća.
Kažu da je najbolje pelcati ruže u 7. ili do polovice osmog mjeseca jer tako imaju još vremena potjerati izdanke i da ti izdanci bar donekle dozriju do zime pa da mogu prezimiti. Potpuno mladi izdanci ne mogu podnijeti niske temperature. Pa i ako se sade u ovo najbolje preporučeno vrijeme najbolje ih je kako je već naprijed napisano preko zime oko njih ostaviti plastične flaše, a može se oko toga staviti i malo suhog lišća ili slame da bude bolja zaštita.
Pelcane ruže nose sve karakteristike matične biljke, osim otpornosti. Naime, ruže se pelcaju na "divlje ruže" ili podloge koje imaju karakteristike dobrog rasta, otpornosti prema bolestima i sl. pa na takvu podlogu upelcane ruže bolje uspijevaju, pogotovo one koje su osjetljive. Kada tako osjetljivu ružu pelcamo od plemke, onda će ona i u korijenju biti osjetljiva pa u pravilu takve ruže kraće žive i imaju više boleština.
Jer nebi inače uzgajivači ruža cijepili ruže na divljake da to nema svoj razlog. I njima bi bilo lakše pobosti reznice u zemlju i tako uzgojiti ruže.
Držim ti palčeve da ti uspije. A ako i ne uspije, nemoj se obeshrabriti već pokušavaj ponovo, pa ponovo... Treba imati strpljenja i pomalo inata da se uspije jer ponekad iz neznam kojih razloga baš neće pa neće.
G
M
T
< id="SL_locer" ="" title="Lock-in ">
Text-to-speech function is limited to 200 characters
Ja sam kod sadnje glicinije imala slučaj da mi na jednom mjestu nije nikako htjela uspjevati, a sadila sam biljke sa korijenom. Bila sam uporna i nakon jedno četiri pokušaja jedna je opstala i izrasla u prekrasnu bujnu biljku koja je obilno cvjetala. Zašto prethodne nisu preživljavale na tom istom mjestu ostala mi je nepoznanica.
A sa sijanjem i razmnožavanjem reznicama je opet priča za sebe... ali u svakom slučaju ne treba odustajati.
A sto ako staklenka postane malo pretijesna? Sad vidim da je jedna koju sam bocnuo pustila mlade izdanke al su skroz gore na staklenki, bojim se da se tako ne smrznu kad bude jako zima.
Boca od plastike je najjednostavniji način da se pelcer zaštiti. Međutim, kada pelcer pokaže znakove da se je primio i ako pusti duže lisnate izdanke, tada se plastika mora skinuti jer će inače ti mladi izboji nastradati od gljivica - plijesni koja u zatvorenom, vlažnom okruženju ispod plastične boce ima idealne uvjete da se raširi.
G
M
T
< id="SL_locer" ="" title="Lock-in ">
Text-to-speech function is limited to 200 characters
Znači, ako je pelcer pustio mlade izdanke onda plastičnu bocu treba maknuti i pelcer prije prvih mrazova zaštititi na drugi način. Tu se može improvizirati, a bitno je da mladi izboji budu zaštićeni od hladnih vjetrova i golomrazice. To se može postići recimo da se preko pelcera pobodu u zemlju polukružno savijeni štapovi, deblja žica ili sl., onda se oni prekriju sa flisom da budu kao šator čiji krajevi se na zemlji pričvrste kemenjem, ciglama ili sl. da ih vjetar ne odnese. Sa strana se kasnije prije mrazova oko flisa stavi naslaga suhog lišća, sijena ili najbolje slame. (Slama je najbolja jer se najvećim dijelom sastoji od čvrstih stabljika kojima treba duže vrijeme da se počnu razgrađivati pa je za jednu zimsku sezonu ili za malčiranje izvanredna jer stvara najmanje uvjeta za razvoij plijesni - što nije slučaj ako se upotrijebi sijeno ili suho lišće). Tu naslagu /omotač oko flisa se treba učvrstiti (može se jednostavno staviti još jedan sloj flisa ili gušće uokolo pobosti grančice što će spriječiti da tu izolaciju vjetar ne odnese. Vrh kupole/šatora treba ostati otvoren kako bi kroz taj dio flisa bilo omogućeno prozračivanje - da se pretjerana vlaga ne kondenzira unutar "šatora" i ne stvori uvjete za razvoj gljivica.
Možda ovo zvuči prezahtjevno i komplicirano, ali zapravo nije. Uvijek se ima nešto sa čime se može improvizirati zaštita, da ona bude učinkovita, a da se ne mora ići u trgovinu sve kupovati.
Uhh, znaci imam se cime igrat. Jos su k tome na sjevernoj strani, bice veselo. Hvala ti Cimicifuga, ja bi ostavio tako pod bocom preko zime pa bi vjerojatno opet bilo psovanja sveg zivog :)
E, tako ti je to. Kada se primiš razmnožavanja, preseljavanja ili drugih akcija sa biljkama, onda je to uvijek posao za čije (i kada se postupi po svim pravilima struke) rezultate nikada ne možeš biti siguran.
G
M
T
< id="SL_locer" ="" title="Lock-in ">
Text-to-speech function is limited to 200 characters
Postoji puno faktora koji su u nekoj od tih aktivnosti važni, nepredvidljivi i podliježu sili prirode pa ako čovjek od sebe sve i napravi sve kako treba, ponekad uvjeti u prirodi odrede da rezultat bude neuspješan. S druge strane, ponekad pokušamo nešto napraviti sa biljkama (upelcati, presaditi, posijati ili sl.) i to napravimo onako usput, nemarno, nestručno, u neadekvatnim uvjetima, a rezultat bude uspješan. To je tako i biljkoljupci se sa tim moraju pomiriti inače će često biti isfrustrirani ako dožive neuspjeh, a ulože puno truda.
Ja sam na početku jako patila za svakom izgubljenom biljkom i uvijek mislila da sam nešto pogriješila pa je zbog toga došlo do neuspjeha. Nakon duže vremena sam se jednostavno pomirila sa činjenicom da postoje faktori na koje ne možemo utjecati. Sada, poslije svakog neuspjeha, jednostavno slegnem ramenima, oprostim se sa biljkom, pelcerom ili propalim sjemenjem i bez drame ili pokušam istu stvar ponovo ili se primim nečega drugog... "C'est la vie"
Zato i ti Aco budi spreman i na rizik kakva će biti zima i hoće li svojom blagošću ići na ruku tvojim novoizraslim izbojima iz reznica ili će biti oštra i hladna i tvoje reznice će imati peh. Zato i jeste svaki pokušaj - novi izazov.
A dobro, ova godina mi je inace katastrofa sto se tice biljaka, jedino sto me veseli je to da sam "ukrotio" svoje orhidejice i nabavio jos par novih, al skoro sve ostalo sto sam pomusavao ove godine nije mi uspjelo. No dobro, ja samo kazem, ovo je takva losa godina i samo mora proci.
Ova godina, sa svojim ekstremnim uvjetima, teška je bila biljkama za puko preživljavanje, a o nekom bujanju i širenju mogli smo uglavnom samo sanjati. Sretni smo bili da biljke izdrže te visoke temperature i nedostatak vlage.
G
M
T
< id="SL_locer" ="" title="Lock-in ">
Text-to-speech function is limited to 200 characters
Tim više mi je drago da si uspio sačuvati svoje orhideje jer je za njih ovo ljeto bilo pravi pakao. No, možda imaš mjesto koje im je odgovaralo pa nisu nastradale.
Ja sam imala puno orhideja (znala sam imati istovremeno 400 - 500 cvijetova u mojoj balkon-sobici, a rekorder mi je bila jedna orhideja koja je u jednom momentu imala otvorenih preko 80 cvijetova i još podosta pupoljaka.
No, kako su uvjeti u mojoj balkon-sobici postali nepodnošljivi za orhideje, jednostavno sam ih sve poklonila i sada nemam niti jednu.
Sada sam u fazi zaljubljenosti u echinacee, prije su to bile heuchere, pa faza astera, phlox paniculata, hemerocalisa...
I sve te moje ljubavi su popunile moj vrtek sa raznim kultivarima od tih vrsta od kojih su neke super uspjevale, a neke baš i nisu.
No, sve je to za ljude, tj. za cvjetoljupce normalno... uostalom, bolje je biti zaljubljiv u cvijeće nego li u ljude... da sam se tako lako zaljubljivala u ljude, al' bi moj muž imao trke samnom.
Jesi ti sigurna u to bez boca na sadnicama? Jer sam jedan dan prosli tjedan kad je bilo lijepo vrijeme skinuo malo boce kroz dan i poceli su mi venuti listovi, pa sam stavio natrag boce, cak su se uspjele oporavit. A inace sunca nije bilo jer je to na sjevernoj strani i zaklonjeno iza zida kuce.
Pročitala sam sve savjete, no nigdje nisam našla podatak o tome kada ruže, tj. zakorijenjene reznice ruža, počnu cvjetati? Ja sam prošle godine uspjela zakorijeniti pet reznica ruže Iceberg, nisam ih selila ni orezivala u strahu da mi ne uginu. Ovoga ljeta pustile su dugačke grane, neke i oko dva metra duge, ali ni jedna nije cvjetala. Ponašale su se kao divlje ruže. Budući da su smetale prolasku po stazi, ja sam te duge grane odrezala do pola metra iznad zemlje. Zanima me hoće li iduće godine cvasti i koliko ih još u proljeće trebam skratiti. Unaprijed hvala na odgovoru.
“Cvijeće su riječi koje čak i malo dijete može razumjeti”. Artur C. Coxe (američki svećenik i pjesnik)
andina meni su sve upelcane ruže cvale odmah drugu godinu.a to što su ti tako potjerale dugačke grane mislim da je od ovih ekstremnih uvjeta.moje stare su isto kad je zahladilo potjerale te ogromne grane koje nisu cvale.i inače su mi ruže ove godine dosta slabo cvale.
Jel se mogu pelacat ruze na proljece? Ja ove starije koje imam nisam do kraja porezao u jesen, pa bi mozda bilo materijala. Jer ovo sto sam upiknuo nekako mi se cini da nece bit nista, ne usudim se ni gledat izbliza.
Nije, lakše je u kasno ljeto ili jesen jer je tada razina hormona koji pospješuju ožiljavanje najveća. Ali znam ljude koji su i u proljeće probali (čisto da ne bace orezane grane) i mnogima je uspjelo.
"I budi kao ruža koja daje miris svima, a ne samo dobrima, ili drvo koje daje hlad i onome koji želi da ga posječe." M.Selimović
Mislim da znam gdje grjesim, vidjet cemo sad kad se vrijeme malo stabilizira. A jel moguce na starinsku obicnu ruzu nacijepit penjacicu i da to bude penjacica?
Vi ne možete objavljivati nove teme na ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme Vi ne možete brisati vaše poruke Vi ne možete urediti svoje poruke Vi ne možete dodati anketu Vi ne možete glasati u anketi