Egzotične vrste voća i povrća |
Odgovori | Stranica <123> |
Korisnik | ||
voki
Neukroćena biljka Pridružen: 28 Ožujak 2007 Lokacija: Novi Sad Status: Offline Bodovi: 4264 |
Opcije poruke
Hvala(1)
|
|
Monstera, biljke Pepina su dosta hirovite. Prošle godine sam doneo pelcere od Fatke, proletos sam imao u dve saksije, jednu sam posadio u veću saksiju, a jednu biljku u baštu. Ona u saksiji je cvetala veoma rano i obrazovala 7 plodova, a ona u bašti je sve cvetove odbacila, kasnije je cvetala i ti plodovi su još zeleni, bez ljubičastih crtica, s tim da je biljka u bašti bar 5 puta veća od ove u saksiji. U bašti još uvek cveta. Kod jedne koleginice pepino (takođe od Fatke) raste kao iz vode, ali uopšte ne cveta... Čuo sam da starije biljke manje rađaju i može se desiti da se iznenada osuše, pa da treba svake godine ili svake druge godine obnoviti biljku. Biljke iz semena su priča za sebe. Mogu da cvetaju već u prvoj godini, obično cvetaju u drugoj godini života, a neke prvi put procvetaju tek u trećoj godini. Preporuka je da se ožiljavaju grančice sa biljaka koje rađaju.
|
||
život je bajka koju sami pišemo...
|
||
Sponzorirani linkovi | ||
voki
Neukroćena biljka Pridružen: 28 Ožujak 2007 Lokacija: Novi Sad Status: Offline Bodovi: 4264 |
Opcije poruke
Hvala(1)
|
|
Asimina triloba (Indijanska banana ili Paw paw banana) je poreklom iz Severne Amerike gde su je Indijanci koristili u ishrani. Drvo može narasti do 15 metara, a obično bude visine 4-5 metara. Stranooplodna je biljka, pa se mora saditi 2-3 biljke na razmaku od oko 2 metra, zbog oprašivanja. Postoje i dve samooplodne sorte (SANFLOWER i 1216 PRIMA). Preporuka je da se sade kalemljene biljke jer kod biljaka iz semena nismo sigurni u kvalitet plodova. Kalemljene biljke rađaju već od treće godine, dok iz semena do rađanja treba i do 7 godina. Biljke su otporne na zimske mrazeve do -30 stepeni, ali i tu ima otpornijih i manje otpornih sorti. U listovima biljka ima insekticid i fungicid pa je ne napadaju ni štetočine, niti gljivične bolesti. U početku Asimina veoma sporo raste, a nakon dve godine, kada se dobro ukoreni raste dosta brzo. Zahteva propusno zemljište, bogato organskom materijom i pri sađenju treba dodati zgorelog stajnjaka ispod i oko biljke. Preporuka je da se mlade biljke bar godinu dana drže u saksijama, jer im u tom uzrastu ne odgovara direktno sunce, već polusenka, a da se zatim posade na stalno mesto. Kod mene su biljke bez problema izdržale -28,7 stepeni, koliko je bilo u februaru 2012. godine, ali su se prošle zime polomili vrhovi pod snegom. Razlog zašto se ovo voće slabije gaji je to što plodovi nakon sazrevanja i branja brzo propadaju, a kažu da je ukus plodova mešavina ukusa ananasa, banane i manga. veličina plodova varira i kreće se obično od 20-500 grama. Zanimljivo je da cvetove Asimine ne oprašuju pčele, već muve. Cvetovi su crvenkaste boje, do 5 cm u promeru i biljka cveta pre olistavanja.
|
||
život je bajka koju sami pišemo...
|
||
voki
Neukroćena biljka Pridružen: 28 Ožujak 2007 Lokacija: Novi Sad Status: Offline Bodovi: 4264 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
život je bajka koju sami pišemo...
|
||
Smail
Trajnica Pridružen: 24 Kolovoz 2010 Lokacija: Dugo Selo Status: Offline Bodovi: 2345 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Super je ova tema sa egzotičnim uzgojem voća i povrća ili u nekom slučajevima voćno povrće. Dobila sam ove godine u 7. mjesecu sjemenke Huckleberry ili solanum melanocerasum, budući da se nikada nisam sretala sa ovim povrtnim voćem odmah sam ga i posijala, sada ima 10cm, kasnije sam čula da je to jednogodišnja biljka npr. kao paradajzeki, ali plod ima sličan borovnici, interesira me da li se netko sreo sa ovom biljkom, žao mi je što sam posijala sve sjemenke odham i očito neću znati kako to izgleda do kraja kada procvate a kamo kad sazrije jer je jednogodišnja biljka.
|
||
Zadržite samo vesele prijatelje.
|
||
voki
Neukroćena biljka Pridružen: 28 Ožujak 2007 Lokacija: Novi Sad Status: Offline Bodovi: 4264 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Kada se biljke razgranaju, pre mraza uzmi pelcere i ožili ih, možda na taj način održiš mlade biljke preko zime.
|
||
život je bajka koju sami pišemo...
|
||
Smail
Trajnica Pridružen: 24 Kolovoz 2010 Lokacija: Dugo Selo Status: Offline Bodovi: 2345 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Voki i o tome sam razmišljala, samo neznam da li se to isplati kada ništa neznam o toj boljci, budući da ti znaš"sve" da li si negdje čuo ili pročitao nešto o ovome.
|
||
Zadržite samo vesele prijatelje.
|
||
voki
Neukroćena biljka Pridružen: 28 Ožujak 2007 Lokacija: Novi Sad Status: Offline Bodovi: 4264 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Čuo sam da su bobice otrovne dok dobro ne sazre, kada pocrne treba sačekati još oko dve nedelje da bi se brale. Gaji se slično kao paradajz.
|
||
život je bajka koju sami pišemo...
|
||
Smail
Trajnica Pridružen: 24 Kolovoz 2010 Lokacija: Dugo Selo Status: Offline Bodovi: 2345 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
to onda bolje ne sijati.
|
||
Zadržite samo vesele prijatelje.
|
||
monstera
Cvjetni guru Pridružen: 24 Kolovoz 2011 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 11895 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Voki Hvala ti puno ! Baš si lijepo objasnio što se tiče Pepina i Asimine.....Ne preostaje mi nego pričekati da vidim kako će se naredne godine moje biljke Pepina ponašati.....Valjda će se jednom i sjetiti da bi trebale procvasti i dati koji plod...
|
||
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
||
Wolfsbane
Mladi grm Pridružen: 11 Ožujak 2012 Lokacija: . Status: Offline Bodovi: 708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
ne bih bas rekla da nema mesa, barem ova moja sorta: ono sto nema, a sto je recimo cesta prituzba od ljudi koji ne vole sirovi paradajz, je sluzavi dio sa sjemenkama. ostalo je manje vise normalno. kod mene svi odusevljeni sa njim bas zbog nedostatka tog sluzavog dijela.
|
||
velika gorica
|
||
Ante00
Upravo klijam Pridružen: 19 Prosinac 2012 Lokacija: Iza duge Status: Offline Bodovi: 103 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Zanimljiva tema,,, zna netko popuzdano da li je Solanum melongena ( ukrasno jaje) jestiva ili ne ??
Više o mom vrtu na: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=7341&title=moj-seoski-povrtnjak |
||
monstera
Cvjetni guru Pridružen: 24 Kolovoz 2011 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 11895 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Wolfsbane, ono što sam mislila da ta rajčica nema "mesa" odnosi se isključivo na ono popunjeno središte...Vidim da su i tvoje rajčice dosta slične mojima, samo što su moje više kao nekakve blago "zgužvane"...
Ante , ja mislim da je ukrasno jaje isključivo ukrasna biljka i kao takva nije jestiva, bar sam tako čula..... |
||
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
||
Ante00
Upravo klijam Pridružen: 19 Prosinac 2012 Lokacija: Iza duge Status: Offline Bodovi: 103 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
hvala za brzi odgovor pozzz
ukoliko će netko imati nešto zanimljivo za razmijeniti od "egzotičnog" povrća neka se javi sa svojom ponudom; u razmjenu nudim vlastito sjeme: kiwano, mungo grah, tomatiljo, peruanska jagoda, plavi lan, dinja tiger, cyclantera pedata, bijeli krastavac, azuki grah, krastavac lemon, bodljikava rajčica, rajčice ( bijela , žuta, zelena, ljubičasta, standard + mini verzjie) itd.... u obzir dolazi samo zamjena |
||
monstera
Cvjetni guru Pridružen: 24 Kolovoz 2011 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 11895 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Recite mi da li je nekome poznata biljka Chia (Salvia Hispanica) ? Da li ste kad sijali ovu korisnu biljku u svom vrtu ? Kakva su vaša iskustva? Biljka je još uvjek rijetka kod nas pa je stoga vjerojatno jako malo onih koji su čuli za nju i za sve dobrobiti koje ova biljka doprinosi za ljudsko zdravlje... Evo nešto o tome... 8 dobrobiti Chia sjemenki Chia sjemenke (lat. Salvia hispanica) plod su biljke iz porodice metvice, koja raste u Meksiku i Gvatemali.
|
||
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
||
anabistrica
Neukroćena biljka 4. Najljepši vrt - prijatelj životinja Pridružen: 09 Studeni 2011 Lokacija: Marija Bistrica Status: Offline Bodovi: 4011 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Bravo Monstera, tema je izvrsna. Imam par grmova goi bobica koji cvatu ali se cvjetovi ne oplođuju. Hvala na informaciji da su i listovi korisni pa ću ih malo osušiti za čaj po principu "daj kaj daš".
Goi se jako lako razmnožava reznicama, svaka se zakorijeni.
|
||
Lepe ti je Zagorje zelene
|
||
monstera
Cvjetni guru Pridružen: 24 Kolovoz 2011 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 11895 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Oprosti Ane moja, tek sad sam vidila ovaj tvoj post.... Ja sam sijala Goji, imam male sadnice koje ću morati spremiti na zimovalište negdje u kuću. Ono što je meni super kod njih, brzo niću, ako imaju povoljne uvjete i ako je lijepo toplo. Nije mi jasno za ovo što kažeš da imaju cvjetove, ali se cvjetovi ne oplođuju, pa zar nije netko negdje rekao kako ih treba imati više da bi se dogodilo samooprašivanje S obzirom da ih ti imaš par grmova, ne znam u čemu je onda problem da se međusobno ne oprašuju... Inače Goji biljka je cijela iskoristiva tj. i kora , grančice i drvo, ako se ne varam od kore se pravi prah koji je jako dobar za posipanje rana... |
||
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
||
monstera
Cvjetni guru Pridružen: 24 Kolovoz 2011 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 11895 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Samo da kažem konačno sam postala vlasnica i par sjemenkica Chie ! Sad samo dobro proučiti i imati strpljenja do proljeća, a onda krećem u sjetvu istih...
|
||
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
||
voki
Neukroćena biljka Pridružen: 28 Ožujak 2007 Lokacija: Novi Sad Status: Offline Bodovi: 4264 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Ipomoea batatas
Poreklom je iz tropskih krajeva srednje i Južne Amerike, sa Anda (Peru i Kolumbija) gde se u ishrani koristi preko 5000 g i ima veliki ekonomski značaj, a u poslednje vreme sve više se širi i u toplijim krajevima umerenog klimata kao povrće i kao ukrasna biljka. Još u pred Kolumbovskom periodu proširio se do Z. Indije, J. i I. Polinezije, Uskršnjih Ostrva i Novog Zelanda. Španci su slatki krompir doneli u Evropu i na Filipine, odakle se širio u Mediteranu i Dalekom Istoku. Ovo je višegodišnja, zeljasta puzavica, sa stablima dužine 1-5 m. koja se ukorenjuju u dodiru sa zemljom. Visina biljke je obično oko 20 cm. Bočno korenje zadebljava i formira izdužene ili vretenaste krtole, dužine do 30 cm, sa tankom pokožicom bele, krem, žute, roza, narandžaste, crvenkaste ili ljubičaste boje, kao i različite boje mesa krtole. U tropskim uslovima težina krtole može dostići i 10 kg, dok u umerenom klimatu može biti od nekoliko grama do preko 3 kg. Listovi imaju duge lisne drške, srcasti su, celi po obodu ili prstasto izdeljeni na više segmenata (3,5,7), svetlo zelene, zelene, sivkasto zelene, krem, roza, crvenkaste, purpurne do tamno ljubičaste boje ili varijegirani. U pazuhu listova su dosta krupni, sedeći, levkasti cvetovi bele, roza ili bledo lila boje. Oprašivanje vrše uglavnom pčele, a plod je četverodelna čaura sa crnim ili braon semenkama, promera 3,5 do 4,5 mm. Postoji i veliki broj varijeteta i sorti koje ne cvetaju. Gajenje Gomolji ove vrste veoma brzo kreću u vodi, gde mogu ostati dosta dugo i kada se pojave stabla sa listovima. Optimalna temperatura je 25-30 stepeni, bez hladnih noći. Osetljiv je na niske temperature, na nižim temperaturama od 20 stepeni usporava se rast. Pozitivno reaguje na unos mineralnih i organskih đubriva, mada uspeva i na siromašnijim zemljištima. pH od 4,5-7. Najviše mu odgovaraju regioni sa godišnjim padavinama od 750-1000 mm, odnosno najmanje 500 mm tokom vegetacije. Najkritičniji period za vodu je 50-60 dana posle sadnje, odnosno period formiranja krtola. Loša aeracija zemljišta i zadržavanje vode u zemljištu zaustavljaju rast korena i krtole trunu. Zavisno od sorte i uslova gajenja neophodan je vegetacioni period od 2-9 meseci da bi krtole bile spremne za konzumaciju. Krtole se čuvaju pri temperaturi 13-16 stepeni i pri visokoj vlažnosti vazduha (85-90%). Razmnožavanje Retko se razmnožava semenom pošto veliki broj sorti i ne cveta. Uglavnom se razmnožava delovima naklijalih krtola ili delovima grana. Obično se prošlogodišnje krtole ili delovi krtola naklijavaju u specijalnim komorama, nakon 5-6 nedelja se obrazuju dugački izdanci koji se seku i reznice dužine 20-30 cm se sade u vlažnu zemlju, jer se setvom krtola dobija nizak prinos i loš kvalitet krtola. Posađene reznice se veoma brzo ukorenjuju, ali je neophodno prvih 30-60 dana održavati zemlju vlažnom. Od sadnje do berbe, zavisno od sorte, potrebnan je period od 90-150 dana. Krtole se nakon vađenja suše da bi zarasle ogrebotine i delovi preloma krtole i kako bi otvrdnula tanka pokožica pre skladištenja. Saveti Sorte sa belom ili žućkastom bojom mesa krtole su manje slatke u odnosu na sorte sa narandžastom ili roza bojom mesa krtole. Krtole sadrže oko 30% skroba, 6% glukoze, bogate su vitaminima A (naročito žute i narandžaste krtole), C i B, mineralima, Fe, Ca, Na. Krtole ljubičaste boje sadrže antocijan koji ima antioksidativna svojstva, te smanjuje rizik od kancera, čira, bolesti kardiovaskularnog sistema i očiju. Reznice se lako ukorenjuju u vodi, a mogu se i gajiti u vodi, npr. u akvarijumima gde je rast ubrzan zahvaljujući amonijaku i nitratima koje biljka uklanja iz vode i tako poboljšava kvalitet vode. Najveći proizvođač slatkog krompira je Kina, a pored ljudske upotrebe koristi se i u ishrani životinja. U Izraelu su ostvareni prinosi od 80 tona/ha. Bolesti i štetočine Gusta loza sprečava razvoj korova na parceli, a hemija nije neophodna pri proizvodnji slatkog krompira, pošto ove biljke retko napadaju bolesti i štetočine. Usled nepropusnog zemljišta i zadržavanja vode u predelu korena dolazi do trulenja krtola. |
||
život je bajka koju sami pišemo...
|
||
monstera
Cvjetni guru Pridružen: 24 Kolovoz 2011 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 11895 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Već se jako dugo interesiram za batat narančastog ili rozog mesa, no nikako nigdje naići na njega.... |
||
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
||
monstera
Cvjetni guru Pridružen: 24 Kolovoz 2011 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 11895 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
Slanutak ili leblebija (lat. Cicer arietinum) |
||
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
||
Odgovori | Stranica <123> |
Tweet
|
Pređi na drugi forum | Forumska ovlaštenja Vi ne možete objavljivati nove teme na ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme Vi ne možete brisati vaše poruke Vi ne možete urediti svoje poruke Vi ne možete dodati anketu Vi ne možete glasati u anketi |