Šmrckov dnevnik radova

Acer japonicum ¨ do - 30

Vatreni trn (Pyracantha coccinea) do - 30

Photinia x fraseri "Red Robin" (Glogić) - do - 18,  Zimzeleni grm koji naraste slobodno u prirodi 3-5 m visine i 3-4 m širine. Kad raste listovi su crvene boje koji postupno prelaze u zelenu boju.Bijeli cvjetovi se javljaju od IV.-V. mjeseca. Sadi se pojedinačno, u grupama ili kao živa ograda. Vrlo atraktivno izgleda kao niskostablašica 1-1,5 m visine krošnje formirane u obliku kugle. Traži sunčane položaje u vrtu ili parku i neutralno ili slabo kiselo tlo s puno organske materije. Vrlo je otporna, zahvalna i dekorativna biljka koja u svakom imalo ozbiljnijem uređenom vrtu ili parku mora naći svoje mjesto.

Biljke koje trpe niske temperature i mogu ih saditi u G. Kotaru.

Sedumi, bergenija, ljubičice, astilbe, ivančice, jaglaci,  šumska ivica, karanfil, kukurjek

Ajuga reptans , Campanule, Globularia cordifolia /modra glavulja/, heuchera, djetelina

Epimedium grandiflorum /krespin/, Hypericum calycinum /pljuskavica/, Gentiana, Phlox, dicentra, gaillardia, graničica, zvjezdan, pakujac, đurđice Erica, echinacee, niski timijan, stachys byzantina, eryngium, iberis,
 Grmlje - biserak, spirea, forzicija, piracanta, weigela, možda gaura, božur, skimmia Poncirus ili gorka narandža se može uzgojiti kao grm ili kao manje drvce.Raste dosta sporo, podnosi temperature ispod -25 celzijevaca

Hvala Lorica sva sam se zacrvenila

nagledala sam sve i to po dva puta. Što reći, vrijedni ljudi, vrijedne ruke......

Nastavak lekcije o klematisima, lekcija 2.

Clematisi vam mogu pomoći da prikrijete nešto ili da sakrijete trn u oku u vašem vrtu ( nešto što naizgled nije lijepo).
Najbolje bi  bilo saditi ga u proljeće. Naravno bitno je da ima potporanj.

Kad ga sadite najbolje je iskopati rupu od 60 cm, na dno rupe staviti šljunka oko 5 cm.  Na to nasuti  mješavinu treseta, kravljeg stajnjaka ( zrelog i mislim da to zakiseli zemlju) i komposta. Može se dodati đubrivo NPK u omjeru 20-20-20.
Clematise obično kupujemo u posudama. Biljke treba saditi kao i u posudi ( da bi se omogućilo disanje biljke), ali clematis se ne sadi kao druge biljke. Biljke se sastoji iz lisnatog, drvenastog dijela na stabljici i korjena. Vrlo je važno da kruna korjena bude oko 10 cm ispod razine tla. Obavezno mora biti potporni kolčić, na koji se pričvrsti stablo biljke.  Biljka naspram kolčića treba biti pričvršćena u položaju  45 stepeni i oko 15 cm daleko od kolčića. Tjedna potreba clematisa za vodom je oko 5 litara.
Preporučljivo je da se korjen u oštrijoj klimi  sadi dublje nego u blažim klimama.

Korijenu se treba omogućiti hladovina i sjena koju postižemo malčiranjem. Malč vam nikod jedne biljke ne smije dodirivati stabljiku ( izaziva bolesti i navlači insekte) i najbolja debljina malča je 10-tak cm.

Sad sjedite i čekajte. Prvu godinu ne očekujte veliki rast biljke, druga godina će biti bolja, a treća će biti spektakl cvjetova. Strpljen i sretan.

Možete pomoći rast clematisa uz rešetku, vrjedno će se loviti i penjati na vaše zadovoljstvo, a vi lozicu nježno usmjeravajte. Ako želite kompaktniji žbun biljke zakidajte vrhove loze tako da ona energiju usmjeri na rast novih izdanaka.

Jako je važno provjeriti jeli vaš klematis za vaše podneblje, bolje nego doživjeti razočarenje.

Pored puževa obožavaju je i uholože, vole nove izdanke u proljeće. U borbi protiv puževa vam može pomoći trik sa novinama. Urolajte novine  tako da se puž može uvući  na spavanje, stavite u dno biljke i ujutro ih bacite  u smeće zajedno sa novinama.
Većina clematisa može podnijeti i ispod -20, čak postoje vrste do - 40 npr.  vrsta "Integrifolija".

Clematis je prava čarolija u kombinaciji sa drugim biljkama. Recimo rododendron je vazda zelena biljka, ali izgubi interes za cvjetanje već nakon proljeća, a ove dvije biljke  zajedno pružaju cvjetnu čaroliju od proljeća do ljeta.

Čajevku Star Light imam kao stablašicu (ogromne cvjetove i divan miris ima), i Firenza isto imam kao stablašicu (ta je nedavno kupljena)...a penjačica Don Juan je jedna od najljepših penjačica koju sam ja vidjela, em je krasne boje, prekrasnog oblika cvijeta, a cvjetovi su jako dugotrajni uvijek ih ima i miriši....cvate od proljeća do mraza.Stablašica bijela je isto krasna koliko se vidi na slici...  

Upravo sam pronašla neke zanimljivosti o krizantemama koje su me interesantne.
Krizanteme su fotoperiodične, to znači da im je cvjetanje odgovor na kraće dane i duže noći . Dužina noći od 12 sati je okidać stvaranja cvijetnih pupova. Takođe hladnije noći mogu biti pospješivač cvatnje. Deveti i deseti mjesec su dani kad krizanteme pokazuju svoj puni sjaj. U biti cvatnja krizantema može početi krajem ljeta i trajati sve do težih mrazeva i do kraja 11. mjeseca.
Većina krizantema može podnijeti par lakših mrazeva , ali bijele se oštete već pri prvom mrazu.
U pravilu su plitkog korjena. Voli dreniranu zemlju, ali ipak vlažnu i lagano kiselu 5.8-6.8. Mokre nogice će se odraziti na rast i cvjetanje krizantemica, biljka može čak da propadne.
Treba pripaziti da krizanteme budu udaljene od dosega ulične ili dr. noćne svjetlosti. Uznemiravanje noćne zatamnjenosti može poremetit ritam biljke i cvatnja može izostati.
Obavezno ih treba đubriti, ali posebnim đubrivom predviđenim za njih. U proljeće i ljeto kad ih sadite treba im dodati izbalansirano đubrivo 20-20-20, najbolje u tekućem obliku. Ako ih sadite u jesen ne dodajite nikakvo đubrivo, samo zalijte posađenu biljku vodom.

Malčirajte biljke da bi zadržale vlagu i održali biljkama hladniju zemlju.

VAŽNO!! Krizantemama se moraju zakidati vrhovi od samog proljeća i kroz ljeto. Cilj je postizanje bočnog grananja i bujnosti biljke. Ne zakinute biljke će rasti u visinu i dati manje cvjetova.
U proljeće posađene male krizantemice će biti spremne za zakidanje vrhova već par tjedana nakon sađenja.
Prošlogodišnje krizanteme se zakidaju na novim granama već kad su duge 8- 10 cm, otklonite prstima oko 1. 5 - 2.5 cm od vrha i to iznad čvora gdje izlaze nove grane. Vrlo brzo će rasti bočni izboji na granama i kad dosegnu 8- 10 cm opet i tim izbojima zakinite vrhove.
Zadnji dan otkidanja vrhova ovisi od klime gdje živite. Biljka mora imati par tjedana, nakon zadnjeg zakidanja, da formira pupove.
Recimo za rane krizanteme u sjevernijim vrovim završite otkidanje vrhova između 10.07. i 15.07.
U toplijim krajevima zakidanje možete završiti krajem 7. mjeseca ili čak 15.08. za kasne vrste krizantema.

Sadnja ruža u posude

Idealna širina posude za ruže je od 60- 90 cm. Zemlja može biti bilo koja kupovna. Bitno je ostaviti par prstiju dubine da se može obilno zaljevati vodom. Za manje tipove ruža ide 40cm posuda. A sve ostalo raditi kao i kod obične ruže. U biti najvažnija je veličina posude.

----
Prebacivanje biljke iz posude u zemlju.

Sad sam pročitala da kad sadimo biljku iz trgovine  i donosimo je u posudama, ne zatrpavamo površinski zemlje koji je bio van stjenki posuda. Biljka se u posudama tako privikla da diše preko tog površinskog dijela i može biti veliki šok za nju ako je zatrpamo do vrata( gušenje). Dobro je malčirati tek zasađene biljke jer to omogućava i vlažnost , a i konstantniju toplinu za korijen koji se prilagođava novim uvjerima( ako sadimo u vrt, u posudu ne malčiramo). Malč se nikada ne stavlja tik uz biljku( ovo je jako bitno), jer to može izazvati bolesti na samoj biljci i navući kukce koji će oštetiti biljku. Prije nego što ubacimo korijen treba ga dobro rastresti i osloboditi prstima( ako je potrebno i zasjeći u cilju lakšeg oslobađanja korijena), da se lakše može širiti u zemlji. Korak se čini drastičnim, ali u biti pomažemo biljci. Biljku prije konačnog zatrpavanja obilno zaliti, kad je napola zakopana. Neke biljke sa drvenastijim korijenom prije sadnje staviti  par sati u vodu da se napije prije zakopavanja.

Sa penjačicom si mirna dok je mlada..a tek kad "napuni" 3 godine, onda je režeš na proljeće. Za čajevke i floribunde...to ti isto nije neka velika nauka....na jesen se skrate grane da ih ne polomi ev. snijeg, a na proljeće se orezuju....čajevke nisko....a floribunde ostaviš malo više...jer su uglavnom dosta niže od čajevki. Orežuješ po slijedećem: prvo ukloniš sve trule i oštećene grane, onda ukloniš one grane koje rastu "prema unutra"....onda skratiš grane koje će ostati na način da na svakoj ostaviš 2-3 pupa. ...i kad ti izgleda "da si pretjerala"....e onda si dobro orezala ružu.