Korisni savjeti.

Uzgoj povrća

Naše BIO povrće uzgaja se na prirodan način

Kemijsko-sintetski pesticidi su zabranjeni

Organsko-biološki uzgoj nije ništa drugo nego poštivanje prirodnih procesa. Zato i štetočine otklanjamo prirodnim putem. Primjerice, na rubovima polja sadimo kulture koje privlače kukce i time ih držimo podalje od naših kultura. Truljenje gomolja krumpira ili zelja sprječavamo posipanjem polja kamenim brašnom (vapnencom) koji veže vodu.

Mrkva na vjetru

Naše BIO mrkve sade se na vjetrovitim područjima jer time vjetar mrkvu "temeljito čisti i provjetrava". Tu, kao i u sadnji ostalih vrsta voća ili povrća, koristimo modele nekadašnje tradicionalne poljoprivrede. Naš istraživački odjel na najbolji mogući način usklađuje znanja prošlih i sadašnjih vremena.

Manji prinosi, ali ukusniji špinat

Nekorištenje umjetnih dušičnih gnojiva znači, naravno, i manji prinos. Međutim, biljke su daleko kvalitetnije i vrlo siromašne nitratima. To je za mali organizam naših potrošača neobično važno.

http://www.hipp.hr/index.php?id=4946

Malo tuče nikad na odmet.

I vrijedni usisivač leda, puna usta.

KALEMLJENJE TIKVI, DINJA, LUBENICA...

Volim nove ideje! A nedavno sam doznala da se biljke iz porodice tikvi (Cucurbita) mogu kalemiti jedne na drugu. Najčešće se dinje, lubenice i krastavci kaleme na tikve, s obzirom da su tikve otpornije i brže rastu od prethodno navedenih vrsta. To može biti posebno korisno za dinje i lubenice u kontinentalnom području.

Omiljena podloga za dinje i lubenice je muškatna tikva (Cucurbita moschata), mada se može koristiti i druge vrste bundeva. Preporučuje se sjeme podloge i plemki posijati oko dva tjedna ranije nego obično, kako bi kalemljene biljke imale vremena zacijeliti prije sadnje u vrt.

Budući da bundeve niču i rastu brže od ostalih vrsta, možete sjeme podloge posijati 3-4 dana kasnije od sjemena plemki. Na primjer, ako kalemite krastavac na bundevu, sjeme krastavca možete posijati 10-13 dana prije kalemljenja, a sjeme bundeve 7-10 dana prije kalemljenja.

Ima raznih varijanti rezova za kalemljenje, a na priloženoj slici vidi se varijanta u kojoj plemku odrežete od originalne biljke tek kad se primi na novu podlogu. Time je rizik od neuspjeha manji.

https://www.facebook.com/EkoVrtlarstvo?fref=nf

Par savjeta za sijanje mrkve:

Pokušajte pomiješati sjeme mrkve sa svježe mljevenom kavom. Osim što će sjeme biti ravnomjernije raspoređeno, miris kave može odbiti nametnike. Kava osim toga obogaćuje zemlju: sadrži dosta fosfora i kalija, te manje količine drugih minerala.

Sortama šiljastog vrha će manje smetati kamenčići i slične prepreke u zemlji nego sortama okrugog vrha.

Sjeme mrkve, koja sporo klije, možete pomiješati s nešto sjemena koje brzo klije, kao što je kopar ili rotkvica. To sjeme će prorahliti zemlju tokom nicanja, te će označiti gdje su zasijani redovi.

Pijesak za mačke za poboljšanje pjeskovitog tla

Ako živite bilo gdje južnije od Karlovca, vjerojatno ste na više-manje krševitom području, što znači veću vjerojatnost da će vaša zemlja biti puna kamenčića i pijeska i brzo se isušivati čak i nakon veće kiše. Kompost može poboljšati takva tla, ali ponekad neće biti dovoljan. Savjetuje se da se takva zemlja poboljša glinom, ali gdje kupiti takvu glinu kod nas? Jedino možda kao dio skupih specijaliziranih mješavina, ali i takve je teško naći.

Mačji "pijesak" je najčešće bentonitna glina, koja se inače koristi u poboljšanju pjeskovitih tala. Lako se rasipa, a cijena je pristupačna. Ako pokušate s njim, pazite da ga vrlo umjereno koristite i dobro umiješate u tlo, da vam se zemlja ne bi pretvorila u nešto nalik na beton!
Vodite računa da provjerite sastav kad kupujete mačji pijesak i nemojte kupovati ništa što sadrži umjetne dodatke (mirisi, boje, okusi... :)). Koristite samo čistu glinu koja nije služila kao zahod mačkama, jer bi inače mogla biti onečišćena bakterijama i parazitima.

Mačji pijesak će poboljšati zadržavanje vode, ali ne i hranjivost tla, pa nemojte zaobići kompost.

smrcko napisao: Plastenik  Krastavci . Celer, Hoja  ako ti se nije primo dobiješ novi

super ideja ovo sa rolama od toal.papira ,već sad ću početi skupljati

Hej Zova, tek sad vidje poruku.

Te rolice bi trebalo zatpati skroz u zemlju, jer se brzo isušuju. Može i vrtna okola, a u rolu kvalitetnija.
Dobre su jer se s njima bez pozljeđivanja presadi biljka.

Jagode su mjesečarke, bar mislim. Ali kod mene stagniraju ljeti jer ne živim uz vrt, a i bilo je sve zapušteno zadnjih godina zbog moje bolesti.
Jagode se moraju đubriti da bi dale plodove. Stavljam i brikete, i npk granulice sporootpuštajuće, malo magnezijeve soli. Nekad malo i ureje. Svega po malo pa im je to inekcija za rast i plodove.

Prskanje kemijskim sredstvima kratkoročno rješava probleme s biljnim nametnicima, no dugoročno šteti i vrtu i vrtlarima. Kemijska sredstva ne čine razliku između korisnih i štetnih kukaca te tako remete ekološku ravnotežu u vrtu, a loše djeluju i na zdravlje, bilo da se pojedu na hrani ili udišu tijekom prskanja. Najstrpljiviji vrtlari neće ratovati s biljnim ušima, nego će pričekati da se u vrtu namnože njihovi prirodni neprijatelji - bubamare. No ako ipak ne želite malim napasnicima prepustiti dio uroda, možete se poslužiti provjerenim i neškodljivim metodama zaštite.

Za početak je dobro znati da će se snažne i zdrave biljke lakše oduprijeti štetnicima - stoga ih redovito zalijevajte, malčirajte i prema potrebi gnojite prirodnim sredstvima. Imajte na umu i da je mnoštvo istih biljaka na jednoj velikoj gredici “pozivnica” štetnicima da se dođu pogostiti. Još nije kasno da monotoniju razbijete pokojom začinskom biljkom ili cvijetom –

 

bosiljak tjera štetnike rajčica,

kopar je dobar “susjed” krumpiru i kupusu.

dragoljub sadite blizu kupusnjača, rajčica, krastavaca i voćaka. Odbija mnoge štetnike, čuva vlagu u tlu, a uši se radije hrane njegovim listovima nego listovima povrća. Nametnike i bolesti možete suzbiti i sredstvima za prskanje kućne izrade.
Češnjak tjera kukce, a stolisnik pomaže protiv plijesni i hrđe
Sprej protiv kukaca priprema se tako da se glavica češnjaka lagano nagnječi, prelije biljnim uljem i ostavi da odstoji dva dana. Ulju se doda nekoliko kapi deterdženta. Žlica koncentrata dovoljna je za litru vode.

Stolisnik pomaže protiv plijesni i hrđe - 800 g suhe biljke usitni se i prelije kipućom vodom. Dolije se 10 litara vode i pusti da stoji 36 sati ili ključa 30 min.
Kad mačke nema, bazga miševe tjera

Za preparat protiv krtica, voluharica, miševa i rovki 3/4 posude napunite listovima bazge, dolijte vodu i ostavite nekoliko dana na suncu da “zakipi”. Procijedite i razrijedite vodom u omjeru 1:5 te zalijevajte tlo prema potrebi. Njime možete i prskati protiv uši i gusjenica.

Bilje obožava čaj od korova
Mnogi korovi koje vrtlari nemilice istrebljuju zapravo su ljekovite biljke koje pomažu ne samo ljudima nego i drugim biljkama.
Najvažnija od njih je kopriva od koje se priprema učinkovito sredstvo protiv lisnih ušiju. Koprive se preliju vodom i ostave da odstoje čitav dan - ne dulje jer će preparat inače izgubiti snagu. Točni omjeri nisu osobito bitni, no na otprilike kilogram svježih, neosjemenjenih kopriva stavlja se deset litara vode, najbolje kišnice. Umjesto svježih kopriva može se upotrijebiti i 100-200 grama sušenih. Procijeđena tekućina ulije se u prskalicu i njome prskaju biljke sa svih strana. Preparat je najbolje upotrijebiti odmah - može stajati najdulje jedan dan. Tekuće gnojivo pravi se na isti način, no otvorenu posudu (nipošto metalnu!) treba držati na suncu dva-tri tjedna.
Gotovo gnojivo prepoznaje se po prodornome mirisu koji podsjeća na “pravo” gnojivo. Prije upotrebe treba ga razrijediti vodom u omjeru 1:10 i njime zalijevati biljke. Ne podnose ga jedino grašak, mahune i luk.
Gavez je savršen za rajčice
Gavez je bogat mineralima koji hrane biljke. Gnojivo od gaveza pravi se jednako kao i tekuće gnojivo od kopriva te razrjeđuje u omjeru 1:10. Stoga ove dvije biljke možete i miješati. Gnojivo od gaveza prikladnije je za plodovito povrće (npr. rajčice), a koprivino za lisnato povrće (kupusnjače).
Vratić uništava grinje, ali može biti i opasan
Vratić djeluje protiv lisnih uši, lisnih osa, raznih bubica, gusjenica, mrava i gljivičnih oboljenja. Osobito je djelotvoran protiv grinja na povrću ili jagodama. Preparat pripremite tako da 300 g cvatućeg vratića prelijete litrom vode i ostavite da stoji 15 minuta. Prska se razrijeđen u omjeru 1:3. Oprez - sadrži tvari otrovne za ljude.
Buhač djeluje vrlo snažno
Buhač rabite samo u nuždi jer uništava i korisne kukce. Bolje ga je saditi među povrćem i drugim cvijećem da samo otjera štetnike.
Pivo i kava za puževe, mlijeko za rajčice
Oko biljaka koje napadaju puževi možete posuti talog kave. Ili im postavite zamku - u zemlju ukopajte čašice s pivom te pričekajte da se napiju i utope. Rajčice je od gljivičnih bolesti najlakše zaštititi mlijekom - razrijedite ga u omjeru 1-10 i njime prskajte biljke svaka dva tjedna. Nakon kiše prskanje je potrebno ponoviti. Mlijeko štiti i krastavce.
Preslica tjera bolesti i štetnike
Preslica pomaže protiv hrđe lista, gljivičnih oboljenja, grinja i crvenog pauka. Preslicu (1 kg svježe ili 150 g suhe) potopite u 10 l vode i ostavite da odstoji 24 sata. Odvojite preslicu i malo vode u kojoj se namakala pa kuhajte na laganoj vatri pola sata. Procijedite, dolijte ostatak vode pa razrijedite u omjeru 1:5.

Šta se s čim(ne) slaže

Prilikom sastavljana godišnjeg plana za sjetvu trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da se neke biljne vrste uspešnije razvijaju i rastu u prisustvu drugih biljaka koje ih štite od bolesti i štetočina, ali svakako treba imati u vidu i činjenicu da pojedine biljne vrste ometaju rast i razviće drugih.
Profesor dr Petar S. Maksimović i dr Nada P. Simović smatraju da pravilno odabrana kombinacija mješovitog gajenja biljaka smanjuje upotrebu hemijskih sredstava pri čemu se dobijaju zdraviji proizvodi. Pšenica se bolje razvija i manje je napadaju bolesti ako u njenoj blizini rastu biljke kukolja, a kao uspješna pokazala se i zajednica pasulja, tikvi i kukuruza, tvrde oni.
Neke biljke svojim mirisom rastjeruju štetočine i time štite ne samo sebe već i svoje komšije, pa će tako poneka stabljika paradajza posadjena u bašti sa kupusom rastjerati štetočine koje napadaju kupus, smatraju Maksimović i Simović. Dobri susjedi paprici su spanać, salata i rotkvice, a loš boranija, dok se paradajz uspešno razvija u društvu kupusa, celera i pastrnjaka, a nešto slabije u prisustvu graška i krompira.
Naše nacionalno povrće krompir se loše slaže sa celerom i suncokretom, ali dobro uspijeva u društvu kupusa i spanaća, dok su grašku dobri susjedi krastavac i salata, a loš boranija.
Boranija se uspešno razvija i raste u blizini kupusa i cvekle, a loše u prisustvu graška i pasulja, dok su dobro društvo salati keleraba i rotkvice. Dobri susedi krastavcu su crni lik i boranija, a loš rotkvica, dok celeru prija prisustvo salate, spanaća, praziluka i boranije.
Šargarepi su dobri susedi sve gajene biljne vrste, a na mnoge od njih i ona povoljno utiče tako što ih štiti od štetočina

Organska poljoprivreda – Dobri i loši susjedi

Neke ukrasne, ljekovite i začinske biljke se siju sa povrćem i voćem da ih zaštite jer stvaraju materije koje su smrt za mnoge mikroorganizme a i odbijaju štetočine i izazivače bolesti.
Ako se umjesto jedne u lejama bašte gaji više kultura prednost je mnogostruka. Mješovite kulture obezbjeđuju veći prinos jer se bolje iskorišćava zemljište i manje iscrpljuje, svaka od biljaka se bolje razvija, ukus je bolji zbog delovanja susjeda, a i bolje se štite od bolesti i štetočina. Međutim, kao i u svijetu ljudi i među biljkama ima dobrih i loših susjeda pa nije sve jedno koje ćete da uparite.
Na primer neke ukrasne, ljekovite i začinske biljke se siju sa povrćem i voćem da ih zaštite jer stvaraju fitonicidne materije koje su smrt za mnoge mikroorganizme, odbijaju štetočine i izazivače bolesti. A, i svojim mirisom maskiraju miris gajenih biljaka koje privlače insekte.

U fitonicidne biljke spadaju: neven, kadifica, dragoljub, borač, bosiljak, čubar, ren, mirođija, majčina dušica, žalfija, metvica, nana, lavanda, bela slačica, maslačak, đurđevak, kamilica, majoran, mlječika, carevac, bijeli i crni luk, celer?!?!

Neven (Calendula officinalis) i kadifica (Tagetus erecta i Tagetus patula) fitonicidima koje luči njihov koren odbijaju gliste nematode. Zato ih bi trebalo da se sade pored redova šargarepe i između ruža. Bijela slačica (Sinapis alba), takođe, suzbija nematode, dok celer odbija leptira kupusara. Dragoljub (Thopaelum majus) tjera biljne vaši, bijelu mušicu i leptira kupusara i zbog toga bi trebalo da se sije ispod voćaka napadnutih biljnim vašima i pored kupusnjača. Ako se ren posadi ispod trešnje spriječiće pojavu gljivične bolesti monilie, a oko krompira odbiće krompirovu zlaticu i uticaće da krtole budu zdrave i ukusne.
Lavanda (Lavandula angustitolia) i majoran (Majorana hortensis) sprečavaju pojavu lisnih vašiju i mrava, dok kamilica (Matricaria chamomilia) „liječi“ zemljiše oko metar u prečniku (sprečava pojavu se bijelog crva, a utiče i na biljke oko sebe). Nana (Menta piperita) odbija štetočine kupusa i lisne vaši, bosiljak (Ocimum basilicum) mirisom odbija lisne vaši, komarce i grinje, dok metvica (Mentha spicata), posađena između plavog patlidžana, štiti ovu biljku od krompirove zlatice. Borač (Borago officinalis) i mirođija (Anethum graveolens) odbijaju leptira kupusara a žalfija (Salvia officinalis), majčina dušica (Thymus vulgaris) i čubar (Satureja hortensis) pored njega i puževe golaće. Maslačak (Turadžacum officinalis) odbija gliste nematode dok crni luk posađen u redove sa šargarepom štiti od mrkvine muve i glista nematoda. Bijeli luk posađen između redova jagode utiče da plodovi ne obole od sive plesni, a posađen između redova šargarepe sprječava pojavu nematoda. Mlječika carevac (Euphorbia lathuris) i ricinus mirisom korena rasteruju krtice, voluharice i poljske miševe.
Kad god je moguće, u bašti bi trebalo da se gaje stare, domaće sorte voća, povrća i vinove loze koje daju kvalitetne plodove, kao i selekcionisane biotipove poludivljeg i divljeg voća i povrća jer je otpornije i bogato biološki aktivnim materijama.

KO S KIM

Celer mrzi krastavac

Bijeli luk – poželjni susjedi su jagode, krastavac, šargarepa, paradajz, voće a nepoželjni su pasulj, grašak i kupus.
Bosiljak – poželjni susjedi su pasulj i razne salate.
Boranija – poželjni susjedi su rotkvica, krastavac, salata, cvekla, celer, paradajz, spanać, tikvice, prokelj i rotkva a nepoželjni crni i bijeli luk, praziluk, vlašac i radič.
Celer – poželjni susjedi su pasulj, krastavac, kupus, praziluk, paradajz i spanać a nepoželjni krompir i celer (ne uspijeva dobro kao monokultura).
Cvekla – poželjni susedi su crni luk, salata, pasulj, luk vlašac dok je nepoželjan spanać.
Crni luk poželjni susedi su krastavci, paradajz, šargarepa, jagode, cvekla, kamilica i mirođija a nepoželjni pasulj, kupusnjače, grašak i praziluk.
Grašak – poželjni susedi su mirođija, šargarepa, kupus, keleraba, salata, rotkvica, rotkve i špargla a nepoželjni krompir, praziluk, crni i bijeli luk, pasulj i paradajz.
Kadifica – poželjni susjedi su kupusnjače, paradajz i celer.
Keleraba – poželjni susjedi su pasulj, grašak, krompir, praziluk, celer, rotkve, salata, spanać, paradajz, kukuruz a nepoželjnih nema.
Krastavac – poželjni susedi su pasulj, mirođija, bijeli i crni luk, kupus, ljetnja salata, celer i pasulj dok su nepoželjne rotkvice.
Krompir – poželjni susedi su pasulj, mirođija, bijeli i crni luk, kupus, ljetnja salata, celer i pasulj a nepoželjni su grašak, kupus, celer, paradajz, salate i tikve.
Luk vlašac – poželjni susedi su šargarepa, cvekla, jagoda a nepoželjni kupusnjače, pasulj, boranija, grašak i praziluk.
Mirođija – poželjni susjedi su voćke, rotkve i pasulj.
Neven – poželjni susjedi su šargarepa i crni luk.
Paradajz – poželjni susjedi su pasulj, šargarepa, crni luk, kupus, keleraba i salata, praziluk, peršun, celer, rotkvice, žalfija, nana, ruzmarin i kadifica dok su nepoželjni grašak, kupus, paradajz, salate i tikve.
Pasulj – poželjni susjedi su krastavac, bosiljak, kupus, keleraba, salata, rotkvice, celer, paradajz, repa, rabarbara i blitva a nepoželjni crni i bijeli luk kao i praziluk.
Peršun – poželjni susjedi su bele i crvene rotkve, paradajz, jagode dok je nepoželjna salata.
Praziluk – poželjni susjedi su jagode, šargarepa, kupus, keleraba, salata, celer, paradajz a nepoželjni crni luk, grašak i sve vrste jagoda.
Ren – poželjni susedi su krompir, mak i voćke.
Rotkve – poželjni susedi su pasulj, grašak, jagoda, šargarepa, kupus, keleraba, salata, peršun, spanać, paradajz, čubar, mirođija i boranija a nepoželjan je krastavac.
Salata – poželjni susjedi su pasulj, grašak, jagode, krastavac, kupus, keleraba, praziluk, rotkve, paradajz, crni luk i bosiljak dok je nepoželjan peršun.
Radič – poželjni susjedi su paradajz, šargarepa, salata, visoka boranija a nepoželjan je peršun.
Spanać – poželjni susedi su krompir, kupus, keleraba, rotkve, pasulj, paradajz a nepoželjna je cvekla.
Šargarepa – poželjni susedi su grašak, mirođija, crni luk, praziluk, rotkvice, neven i žalfija a neopoželjnih nema.
Sve vrste kupusa – poželjni susjedi su jagode, salata, krastavac, celer, praziluk, rotkve, spanać i paradajz dok su nepoželjni crni i bijeli luk, krompir, grašak i pasulj.
Tikvice i bundeve – poželjni susjedi su crni luk, visoka boranija dok nepoželjnih nema.
Žalfija – poželjni susjedi su paradajz i celer.