Početna stranica Početna stranica > Ostalo - Sve i svašta o biljkama i cvijeću > Dnevnik radova
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Šmrckov dnevnik radova
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Šmrckov dnevnik radova

 Odgovori Odgovori Stranica  <1 8081828384 85>
Korisnik
Poruka
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Travanj 2015 u 21:04
Ideje za cvjetne posude na zidu.

http://www.youtube.com/watch?v=9kurhauiHPg
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 26 Travanj 2015 u 18:51
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 03 Svibanj 2015 u 22:07
Prednost vlastitog vrta je u uzgajanju vlastitog, zdravog voća i povrća uz što manju primjenu pesticida, ali ipak ima par tajni koje će vam pomoći u tome.

Prvi pomoćnik je EPSOM SOL ili gorka sol koju možete pronaći u svakoj ljekarni po vrlo pristupačnoj cijeni. Kemijsko ime mu je hidratizirani magnezijev sulfat i ima široku primjenu, ali nas najviše zanima ona u vrtlarstvu. Primjenom ovog divnog minerala ćete dobiti slađe i ukusnije plodove, a pomaže i ružama da razviju predivnu, izražajniju boju. Najbolje djeluje u zemlji koja je siromašna magnezijem, a bogata kalcijem i kalijem.

Sol koristite prilikom sadnje ili presađivanja tako da dodate 1 do 2 žličice u rupu u zemlji koju ste pripremili za biljku. Djeluje kao prihrana biljci i daje joj potrebne minerale za početni rast. Možete posipati i jednu šalicu na 10 metara površine ako vam to više odgovara.

Preporučujemo i pripremanje kupki prije sadnje sjemena, to osobito vrijedi za veće i krupnije sjemenke. Sjemenkama buče, krastavaca i sličnih vrsta će odgovarati kupka u mlijeku. Sjemenu graha, graška, leće i boba odgovara kupka od kamilice koju ćete pripremiti od dvije čajne žličice suhih cvjetova kamilice u šalici. Neka odstoji oko 10 sati i onda slobodno namočite sjemenke oko 1 sat prije sjetve.

Luk, rajčica, poriluk i paprika vole kupku od valerijane, koja potiče njihov rast. Višesatna kupka pripremljena od ove biljke će također pomoći krastavcima i tikvicama u borbi protiv nepovoljnog vremena.

Usitnite oko 100-150 gr hrena i tu kašu prelijte s mlakom prokuhanom vodom. Procijedite nakon 2 sata i dobit ćete kupku koja odgovara svom povrtnom i cvjetnom sjemenju osim kupusnjačama i mahunarkama.

Uvarak od poljske preslice će osnažiti sve sjemenke jer sadrži silicij koji djeluje protiv gljivica, a to odgovara i gomoljima krumpira koje namočite u tu otopinu.

Odat ćemo vam i tajnu starog recepta biljnog čaja koji se sastoji od cvjetova valerijane, stolisnika, maslačka, koprive, kamilice i hrastove kore. Sjeme mrkve i celera namočite oko 90 minuta. Kopar, komorač, endiviju, poriluk, papriku, blitvu, peršin, ciklu, vlasac, rajčicu i luk oko 60 minuta. Kelj i hren oko 15 minuta, a rotkve i rotkvice oko 30 minuta. Oštećeno loše sjeme će isplivati na površini pa ih lako možete odstraniti. Nakon kupke ih osušite na papirnatoj ili pamučnoj krpi i sijati započnite isti dan. Isprobajte provjerene, stare savjete vrtlara i uživajte u zdravom i bujnom povrtnjaku.http://www.relax-forum.com/t18360-vrtlarski-savjeti-za-bolji-rast-biljaka#1006662
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 03 Svibanj 2015 u 22:33



Životna aktivnost biljaka odvija se pod utjecajem vanjske sredine, pod kojom se podrazumijevaju klima, litološka podloga i tlo kao abiotski čimbenici, te životinje i čovjek kao biotski čimbenici.
Ekološki čimbenici su u prirodi dinamični, promjenjivi i uzajamno povezani. Za razliku od prirodnih ekosustava, čovjek neprekidno utječe na biljne zajednice uzgojnih biljaka koje koristi za podmirenje svojih potreba, kao i na zemljište, mijenjajući ih i prilagođavajući ih svojoj potrebi.

Orezivanje korijena
Ako se voćke previše granaju, u podnožju debla odreže se jedan ili dva velika korijena. Tako nadziremo njihov rast i bolje kontroliramo razvoj, a mladice će potjerati cvjetne pupove.
Kako ukloniti plijesan s gomolja i lukovica?
Plijesan koja napada gomolje i lukovice, javlja se zbog viška vlage u zemlji. Kako bi se iskorijenila, na zaražena mjesta posipa se biljni ugljen u prahu. Ako zaraženo korijenje ima tendenciju truljenja, ugljen se može pomiješati sa zemljom iz lonca.

Premaz za drveće
Na deblima se često javljaju rane koje se mogu inficirati ili privući razne nametnike. Da rez ili ogrebotina ne bi narušili zdravlje drveta, napravi se premaz od mekane ilovače, životinjskoga gnojiva i pijeska, u jednakom omjeru i njime premažu grane, debla i pupoljci. Ako je drveće puno, smjesa se može pripraviti od 80 % pijeska i 20 % životinjskog gnojiva. Ovaj je premaz dobro koristiti u jesen, nakon otpadanja lišća, krajem zime ili početkom proljeća.
Kako metvicu zaštititi od hladnoće?
Da bi se listovi metvice zaštitili od zime, treba ju prekriti drvenom piljevinom, tako mraz na nju neće puno utjecati. U slučaju da snažan vjetar odnese piljevinu s biljke, treba ponoviti postupak.

Kako se riješiti gusjenice poriluka?
Postoje različita sredstva protiv ovog nametnika koji se razvija iz jajašaca koja ljeti jedna vrsta leptira polaže u listove poriluka. Poriluk ćemo zaštititi tako da biljku na nekoliko dana izložimo suncu i zatim ju presadimo. Po želji ju možemo odrezati ispod mjesta koje su napale gusjenice jer će poriluk vrlo brzo ponovno narasti. Može se zaliti i otopinom crnog sapuna. Ako se zajedno uzgajaju poriluk i mrkva, te će se dvije vrste međusobno štititi od nametnika koji ih napadaju.
Kako djelotvorno prorijediti mrkvu tijekom uzgoja?
Kada se sije mrkva, doda se jedna četvrtina sjemenja rotkvice. Rotkvice rastu puno brže i njihovo će pobiranje poslužiti za prorjeđivanje i osloboditi nas iscrpljujućeg i dosadnog posla.

Osnaživanje vrtnih biljaka
Biljke najviše osnažuje Sunčeva svjetlost. Ako biljke sporo rastu i listovi jako venu, potrebno je osigurati da vrt bude dovoljno osunčan. S druge strane, važno je imati na umu da zadržavanjem biljnog soka u određenim dijelovima biljke ona postaje snažnija, tako da orezivanje ili naginjanje nekih grana može biti od velike pomoći. Ako je neka grana znatno oslabila, zahtijevat će puno češće orezivanje od susjednih grana. Orezivanje iznad pupoljaka omogućiti će zaustavljanje biljnog soka i spriječiti mjegovo otjecanje.

Kako se riješiti krumpirove zlatice?
Najbolji način je među krumpir posijati kamilicu. Izlučevine korijena kamilice odbijaju zlatice i spriječavaju polaganje jajašca na listove krumpira.

Kako zimi sačuvati korijenje?
Mrkva, cikla, bijela repa, pastrnjak i rotkva ne mogu zimi ostati u zemlji, već se čuvaju u trapovima. Određene vrste zahtijevaju prethodnu pripremu: mrkva se reže u visini vrata korijena, a cikli se odrežu vrhovi. Da bismo pripremili trap ili silos, iskopamo rupu dubine 50 cm, pazeći da dno bude malo nagnuto. Širina rupe ovisit će o količini povrća koje želimo skladištiti.
Na zakošeno dno rupe postavlja se podloga od granja, pijeska i slame. Nakon toga se korijenje prekriva pijeskom i zemljom te većom količinom slame, što će ga štititi od hladnoće. Ako rupa nije natkrivena, dovoljno ju je pokriri metalnom ili plastičnom pločom kako bismo ju zaštitili od kiše. Ako je zemlja precrna, na krajevima treba napraviti cjevovod za prozračivanje ili dimnjak od snopa granja.

Zamjena za sintetički proizvedene hormone rasta
Na tržištu možemo pronaći velik broj proizvoda na bazi umjetnih hormona koji uspješno potiču rast reznica. No, kao što pretpostavljamo, primjena sintetičkih proizvoda suprostavlja se duhu biodinamičke agrikulture. Ništa nas ne sprječava da koristimo te preparate, iako postoje neki drugi poput guana u prahu ili fermentiranog soka od koprive, koji daju izvrsne rezultate. Postupak je vrlo jednostavan: dovoljno je umočiti kraj reznice u tekućinu od koprive i zatim u guano u prahu. Nakon toga se reznica posadi i zalije malom količinom tekućine od koprive.

Zaštita od hrušta
Njegova ličinka grčica katkad uništava gredice sa salatom i jagodama. Rješavamo ih se tako da srušimo odrasle primjerke s drveća i zamotamo ostatke u prljavu vunenu krpu.

Zamke za golaće i puževe s kućicom
Golaći i ostali puževi noćne su životinje pa nije lako otkriti njihovu prisutnost u vrtu. Ako ne spriječimo njihov dolazak, možemo ih hvatati rukama i baciti daleko izvan vrta. Dovoljno je pronaći mjesto koje pustoše i osvijetliti ga. Nije ih teško otkriti kako kriomice pužu oko biljaka i starih zidova. Ako ne volite noćne izlete u vrt, možete upotrijebiti pivske zamke. Dubok tanjur napunjen pivom postaviti u zemlju tako da mu rub bude u razini s tlom.
Slijedećeg dana pokupiti uhvaćene puževe i odnijeti ih iz vrta. Ako je najezda puževa neuobičajeno velika, može se postaviti kora limuna ili grejpa na tlo tako da je odrezani dio okrenut prema zemlji. Ubrzo ćete vidjeti kako se okupljaju ispod nje da se zaštite od svjetla. Potrebno ih je samo sakupiti i ukloniti iz vrta.

Kako se riješiti napada gusjenica
Pošast gusjenica jedna je od najvećih opasnosti s kojom se susreće biovrtlar. Njihovo je djelovanje pogubno jer mala količina ličinki može uništiti biljku za nešto duže od jedne noći. Preventivni postupci nisu uvijek djelotvorni te je potrebna stalna briga. Kada vidimo prve uništene listove (u nekim slučajevima ostaju samo žile), moramo se riješiti gusjenica. Ako je napad sporadičan, uklanjamo ih rukama, ako je masovan treba pribjeći posebnim sredstvima. Nisu sve gusjenice štetne. Neke se vrlo brzo pretvaraju u leptire tako da ih možemo lako kontrolirati, šteta koju čine je minimalna.

Orezivanje
Poput svih živih bića, i biljke se neprestano mijenjaju i rastu. Orezivanje omogućava kontrolu i usmjeravanje njihova rasta: utječe na cvjetanje i rađanje plodova (velik broj drveća i grmova dobro reagira nakon niskog orezivanja), omogućava uravnoteženje strukture orezivanjem slabih stabljika i grana i prorjeđivanjem gusto razgranatih biljaka; smanjuje opasnost od narušavanja zdravlja biljke jer se prorjeđuje sredina radi boljeg osvjetljavanja i prozračivanja i uklanjaju se osušene i uvenule grane kako se ne bi pojavile bolesti i zaraze. Isprepletene su grane najopasnije jer mogu prouzrokovati rane koje su opasne za zdravlje biljke.
Nadziranje korova
Raznovrsni korov može se držati pod kontrolom bez primjene kemijskih sredstava. Ako je trava visoka, treba uhvatiti stabljiku što bliže tlu i isčupati biljku jednim potezom, zajedno s korijenom. Biljke snažnog korijenja treba odrezati nožem i na odrezano mjesto posuti malo kuhinjske soli kako bismo spriječili njezin ponovni rast. To je djelotvoran postupak pri održavanju dijelova vrta na kojima biljke rastu između popločanih mjesta.

Gujavice ili vrtne gliste
Svaki biovrtlar i poljoprivrednik cijeni gliste ili gujavice. Što ima više glista, tlo postaje prozračnije i stvara se sve više humusa koji obogaćuje tlo.

Kako izbjeći mrave u kompostu
Tijekom razgradnje komposta, biokompostište jako privlači mrave zbog proizvodnje velike količine hranjivih tvari i topline. Kako bismo izbjegli nastanjivanje mrava u kompostu, potrebno je posaditi dragoljub i nekoliko grmova lavande. Ta je kombinacija dobra prirodna zaštita.

Kako zaštititi jagode od puževa
Puževi su najveći neprijatelji jagoda. Da bismo spriječili njihovo pustošenje, jagode treba posaditi na malč od slame ili drvene strugotine. Puževi ne podnose njihovu hrapavost i oštre rubove. Da bi zaštita bila potpuna, jagode moraju biti što čišće, tlo stalno vlažno, a humus redovito obnavljan.

Kako izbjeći obliće ili nematode

Oblići su mikroskopske, prozirne životinjice nalik glistama, veličine nekoliko milimetara koje napadaju mnoge vrtne biljke kao što su gomoljike, jagode ili ribiz. Mogu se uništiti raznim proizvodima koji istovremeno jako uništavaju zaražene biljke i tlo. Često se sade određene vrste koje tjeraju obliće, kao što su kadofoca i hibridi helenija te gailardije.

Otopina od zelenog sapuna protiv lisnih uši
Otopi se 150 do 300 g zelenog sapuna u 10 litara tople vode. Prije nego što se potpuno ohladi, poliju se zaražena mjesta. Na nama je da eksperimentiramo i donosimo vlastite zaključke.

http://www.relax-forum.com/t18361-male-tajne-velikih-majstora-biovrtlarenja#1006783
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
majra View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme
Avatar

Pridružen: 28 Rujan 2012
Status: Offline
Bodovi: 25
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje majra Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Svibanj 2015 u 23:35
Veoma korisno i poucno,hvala Smrko! smile78
Na vrh
JosipaNu View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 18 Kolovoz 2014
Lokacija: Nuštar
Status: Offline
Bodovi: 2921
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje JosipaNu Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 10 Svibanj 2015 u 11:46
ovo mi je bas trebalo...Heart
divno je biti nekome nesto....
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 27 Svibanj 2015 u 22:09
Hug
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 27 Svibanj 2015 u 22:11
UZGOJ KRASTAVACA NA MREŽI

"... Krastavci se mogu uzgajati na golom tlu, na malču od crne polietilenske folije i na armaturi. Uzgoj na armaturi je u kombinaciji s malčiranjem crnom folijom i postavljenim sustavom za navodnjavanje kapanjem, najintenzivniji način proizvodnje krastavaca, kojim se ostvaruju najveći prinosi."

Zbog uspravnog rasta stabljike bolja je prozračnost biljaka, što rezultira manjim problemima s bolestima i olakšava berbu, a plodovi su čisti, bez čestica tla. Postavljanje armature se primjenjuje u proizvodnji krastavaca za kiseljenje („kornišona“) na otvorenome i u proizvodnji salatnih krastavaca u zaštićenim prostorima.

Krastavac je tipična toploljubiva vrsta s povećanim zahtjevima prema temperaturi tla i zraka. Zbog velike lisne površine ima velike zahtjeve za vodom, naročito tijekom plodonošenja. Stoga se, u ili sadnje postavlja sustav za navodnjavanje kapanjem i crni polietilenski malč. Sjetva ili sadnja na otvoreno se ne preporučuje prije nego što prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. To je u drugoj polovici svibnja. Zbog velikih zahtjeva za temperaturom krastavci se u posljednje vrijeme uzgajaju iz presadnica proizvedenih u grijanom zaštićenom prostoru. Presadnice se sade u vrijeme kad bi inače bila moguća sjetva, čime se ostvaruje ranija i duža berba plodova. U grijanim zaštićenim prostorima sadnja se obavlja početkom ožujka, a u negrijanim oko petnaestak dana ranije nego na otvorenome. Minimalna temperatura klijanja je 12 °C, a optimalna 25 do 30 °C. Za nicanje prilikom sjetve na otvoreno poželjno je da temperatura tla bude minimalno 15 °C. Za vegetativni rast i razvoj najpovoljnije su dnevne temperature oko 25 °C i noćne oko 18 °C, a za cvatnju i razvoj ploda 25 do 30 °C danju i 20 °C noću. Pri temperaturi 12 °C zaustavlja se cvatnja, na 10 °C biljka odbacuje cvjetove, a na 6 °C prestaje s rastom. Visoke temperature iznad 32 °C znatno usporavaju rast plodova, smanjuju oplodnju, a ako su praćene nedostatkom vode može doći do opadanja cvjetova i zametnutih plodova.

Kod visokih temperatura intenzivnije se formiraju muški cvjetovi, što smanjujeprinos. Optimalna vlažnost tla tijekom plodonošenja je oko 80% poljskog vodnog kapaciteta. Uz to, poželjna je i vlažnost zraka iznad 70%. Tijekom plodonošenja potrebno je tjedno navodnjavati s 25 do 30 l/m2, kako bi se spriječio gubitak turgora biljke i smanjila mogućnost opadanja cvjetova. Najefikasnije je navodnjavanje kapanjem uz koje se može provesti i prihrana. Krastavci su izuzetno osjetljivi na jače vjetrove. Zbog toga bi u proizvodnji na otvorenome trebalo birati položaje prirodno zaštićene od vjetra ili uz usjev krastavaca, sa strane najčešćeg puhanja vjetrova posijati nekoliko redova kukuruza, koji će poslužiti kao vjetrozaštitni pojas.

POSTAVLJANJE ARMATURE
Armatura za uzgoj krastavaca za kiseljenje ili „kornišona“ na otvorenome postavlja se prije sjetve ili sadnje. Na pripremljene gredice, s postavljenim sustavom za navodnjavanje kapanjem i pokrivene crnom polietilenskom folijom postavljaju se stupovi koji se ukopaju tako da su 150 do 180 cm iznad tla. Postavljaju se svaka 3 do 4 m u redove razmaknute 120 do 150 cm. Na visini 15 do 20 cm iznad tla napinje se donja žica, a na vrhovima stupova gornja. Na svakih 20 do 25 cm spušta se vezivo (špaga) i privezuje za donju žicu ili se između žica napinje mreža veličine otvora 20 x 20 cm. Sjetva se obavlja u kućice na razmak 25 do 30 cm, po 3 sjemenke u kućicu. Nakon razvijanja prvog pravog lista, ostavlja se najrazvijenija biljka, a ostale se režu u razini tla. Na taj način se dobiju oko 3 biljke po m2, što je optimalno za ovaj način uzgoja. Ako se sade presadnice, sadi se po jedna biljka na razmak 30 cm. Kad vriježe narastu 30 do 40 cm usmjeruju se i obavijaju oko špage ili uvode u okca mreže. Ovo usmjeravanje se tijekom rasta provodi jedan do dva puta tjedno, sve dok vriježa ne naraste do gornje žice za koju se privezuje i spušta prema dolje. Na donjem dijelu stabljike potrebno je redovito pincirati zaperke. U proizvodnji salatnih krastavaca u zaštićenim prostorima koristi se vertikalni uzgoj uz vezivo. Presadnice s grudom supstrata sade se u dvoredne trake razmaka 1 m, što znači da se na traku folije za malčiranje sade dva reda biljaka. Razmak između redova u traci, kao i razmak između biljaka u redu iznosi 50 cm, čime se ostvaruje sklop oko 2,5 biljke po m2. Prije sadnje se, iznad svakog reda na konstrukciju zaštićenog prostora razvuče pocinčana žica, s koje se spušta vezivo. Nakon ukorjenjivanja biljaka, vezivo se lagano veže oko stabljike na visini 10 cm iznad tla. Tijekom rasta biljka se omata oko veziva. Do visine oko pola metra s biljaka se odstranjuju svi formirani cvjetovi i zaperci. Na taj način se osigurava bolji razvoj korijena i lisne mase prije intenzivnog plodonošenja. Iznad toga se na sljedeća 3 do 4 nodija zaperci prikraćuju na 2 lista i 1 plod, dok se oni viši prikraćuju na 3 lista i 2 ploda. Kad glavna vriježa naraste do žice, prebacuje se preko nje. Druga je mogućnost prikraćivanje vrha kad dosegne žicu. U tom slučaju se na glavnoj vriježi ostavlja zaperak koji se prebacuje preko žice. Tijekom plodonošenja se uz navodnjavanje kapanjem jednom tjedno provodi i prihrana kompleksnim vodotopivim gnojivima s povećanim koncentracijama kalija.

BERBA
Berba krastavaca započinje 50 do 70 dana nakon sjetve, odnosno, 30 do 40 dana nakon sadnje. Provodi se svaka dva do tri dana, najčešće tri puta tjedno. „Kornišoni“ se mogu brati i svaki dan, čime se postiže veći udio ekstra klase ili „delikates“ plodova, kraćih od 3 cm. Zaostali plodovi koji prerastaju i deformirani plodovi usporavaju zametanje i rast mladih plodova. Klasiranje krastavaca za preradu obavlja se prema dužini i to: I. klasa: 3 do 6 cm; II. klasa: 6 do 9 cm; III. klasa: 9 do 12 cm. Plodovi duži od 12 cm smatraju se netržnima. Većim udjelom plodova ekstra i I. klase ostvaruje se bolji financijski rezultat jer plodovi ovih klasa imaju najvišu otkupnu cijenu. Prinos može varirati od 3 do 5 kg/m2. Uobičajeno, oko 15 do 20% prinosa čine plodovi prve klase, oko 40 do 45% druge klase i oko 30% treće klase. Unatoč pažljivoj berbi manji dio prinosa (5 do 10%) čine prerasli plodovi. Salatni krastavci se beru kad plodovi dostignu dužinu i promjer karakterističnu za kultivar. Dužina plodova u berbi najčešće iznosi između 18 i 24 cm, a promjer od 4 do 5 cm. Masa tržnih plodova varira od 200 do 300 g. Prinos može varirati od 10 do 30 kg/m2, ovisno o vremenu uzgoja i trajanju berbe.

Autor: Dr. sc. Božidar Benko
Izvor: Gospodarski list


Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Lipanj 2015 u 10:41
Smišljam smišljam kako što manje raditi u vrtu.




Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Lipanj 2015 u 10:49






Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Lipanj 2015 u 10:51
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Lipanj 2015 u 11:13
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
JosipaNu View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 18 Kolovoz 2014
Lokacija: Nuštar
Status: Offline
Bodovi: 2921
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje JosipaNu Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Lipanj 2015 u 15:03
predivno smrcka....bravo...dobra i odlicna izolacija od trave....smile55
divno je biti nekome nesto....
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 01 Srpanj 2015 u 10:46

Magnezij – simptomi nedostatka

By Urednik | 18.02.2011

Magnezij je vrlo važan element u gnojidbi svih poljoprivrednih biljaka. Važan je dio molekule klorofila te direktno utječe na intenzitet fotosinteze, te stvaranja suhe tvari (škorba).

Simptomi nedostataka:

  • Javlja se prvo na starijem lišću
  • Međužilna kloroza (žučenje međužilnog prostora)
  • Kod jačeg nedostatka pojava nekrotičnog (mrtvog) tkiva i značajno smanjenje intenziteta fotosinteze
  • Kod kupusnjača (kelj, brokula, cvijetača i dr.) pojava žutih, naranđanstih, crvenih i tamno smeđih pjega na lišću
  • Jak antagonizam sa kalijem u tlu

Nekoliko fotografija simptoma nedostataka magnezija:

Slika 1. Nedostatak magnezija kod rajčice

nedostatak magnezija rajcica gnojidba

Slika 2. Simptomi nedostatka magnezija na krumpiru

nedostatak magnezija krumpir gnojidba

Slika 3. Nedostatak magnezija na vinovoj lozi

nedostatak magnezija vinova loza gnojidba

Slika 4. Simptomi nedostatka magnezija na mandarinama

nedostatak magnezija mandarina gnojidba


http://www.gnojidba.info/simptomi-nedostataka/magnezij-simptomi-nedostatka/


Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
JosipaNu View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 18 Kolovoz 2014
Lokacija: Nuštar
Status: Offline
Bodovi: 2921
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje JosipaNu Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Srpanj 2015 u 10:39
ov nam svima stvarno dobro dodje..odmah sam isla gledati kako stoje listovi kod mene....Wink
divno je biti nekome nesto....
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 10 Srpanj 2015 u 11:52
JA sam nafilala svim živim đubrivima i imam najgoru vrtnu godinu. Preživjele biljke su zdrave, ali nisam na vrijeme zbog posla koji sam počela raditi poduzimala potrebne korake i sve skoro crklo u startu nakon nicanja.
 Imam malo povrća, ali sam se zato najela jagoda ko luda. Bilo je dana kad je bilo i 2.5 kg po danu.
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 10 Srpanj 2015 u 11:53

Zalijevanje vrta

Za uspješan rast, prekrasno cvijeće i bogatu berbu, biljke trebaju osim hranjivih tvari i svjetla dovoljno vode. 95% povrća sastoji iz vode i bez dovoljno vode će brzo propasti. U prirodi biljke obično nemaju problema s vodom. U nekoj okolini žive samo one biljke kojim su uvjeti pogodni. To su temperature, svjetlo, voda, sastav tla i drugi čimbenici. U vrtu imamo često biljke koje imaju različite zahtjeve za vodom, tako da ih trebamo redovito zalijevati. Zalijevanje je najpotrebnije u doba suše.

Potrebe za vodom ovise o raznim čimbenicima. Potrebe su veće u vrijeme brzog rasta i formiranja ploda. S obzirom na količinu zalijevanja je također važan oblik i dubina korijenskoga sustava. Biljke koje imaju duboke i razgranate korijene lakše pronađe vodu tijekom sušenog razdoblja, kada su gornji slojevi tla potpuno suhi. U slučaju biljaka s plitkim korijenjem već u slučaju kratkih razdoblja suše ili više vruće treba zalijevati redovito, kao što može biti gornji sloj tla suh u jednom danu.

Zalijevanje vrta sa vodom iz cijevi

Također su povećane potrebe za vodom u pjeskovitim tlima. Pješčano tlo ne zadržava vlagu i se brzo osuši. Tlo možemo napraviti bolje ako dodajemo organskih tvari i glinu. Tla od gline zadržavaju vodu. Srednje teška tla od ilovače su najprikladniji za vrt, jer dovoljno zadržavaju vodu, dok ne omogućavaju nakupljanje vode. Biljke na tlu od ilovače zalijevamo kad su suha razdoblja duža. Ako je podzemna voda visoka, potreba za zalijevanje je puno manja, jer vlaga prodire na površinu. Na teškim tlima od gline obično nema problema s nestašicom vode, ali se borimo s prekomjernim količinama. U tom slučaju, dodamo pijeska i organskog materijala i zalijevamo samo tijekom dugog razdoblja suše.

Voda iz slavine za zalijevanje vrta nije najprikladniji jer je previše hladna. Za zalijevanje se koristi kišnicu ili vodu iz bunara, ako ga imate ili možete napraviti. Možemo prikupljati kišnicu s krova, ali moramo biti u skladu s nekim činjenicama. Ako živite u blizini velikih industrijskih kompleksa, na krovu se sakuplja prašina koja može biti štetna Dakle, kad dolazi kiša nakon dugog suhog razdoblja, prvih pola sata ne skupljamo kišnice. Također može biti problematična kišnica koja prolazi kroz bakrenih oluka, ili se skuplja na bakrenom krovu. Zbog toga se kišnica skuplja u spremnicima, koji imaju izlaz vode najmanje 15 do 20 cm iznad dna. Voda u spremniku se ne smije nikada promiješati i svakih nekoliko godina treba uklonili sediment kojeg se tretirah kao opasni otpad i odlagah na mjestu za sakupljanje opasnog otpada. Spremnik se spoji sa posebnim adapterom na oluk. Na tržištu su različiti pre-dizajniran spremnici ali možemo upotrebiti veliku posudu, bačvu ili veliki kontejner za skladištenje tekućina. Ne upotrijebimo posuda ili kontejnera koji su se upotrijebili za opasne tekućine.

Zalijevati se može u ranim jutarnjim satima ili kasno navečer, ali vrijeme zalijevanja ovisi o dobu godine. U ljeto zalijevamo navečer jer će to omogućiti, da se biljke preko noći ojačaju, a u jesen i proljeće zalijevamo samo u jutro da se biljke osuše što je brže moguće. Zalijevamo uvijek temeljito da je tlo dobro dovoljno duboko prepojeno vodom. Ako je tlo jako suho onda treba zalijevati duže i s više vode. Bolje je da se zalijeva svakih nekoliko dana, a ne svaki dan.

Zalijevamo na način da voda pada po tlu ili biljkama. Cvatuće biljke ne močimo vodom, jer to ubrzava raspad cvijeća. Grmlje i drveće zalijevamo ispod krune. Neko povrće kao salata voli kada prskamo po lišću. Rajčica, grah, celer, tikvice, krastavci i drugo povrće, koje je došlo k nama iz toplih krajeva i ljekovito bilje, nikada ne prskamo po lišću. Voda na lišću može uzrokovati pojavljivanje hrđa i plijesni.

Vrt možemo zalijevati na različite načine: kangla za vodu, cijev za vodu i raspršivač vode, prskajuće cijevi, cijevi iz kojih polako curi voda i sustav za navodnjavanje.

Kangla za vodu ima na izlazu raspršaljku. Koristi se za zalijevanje male površine, biljke u posudama i za mlade i osjetljive biljke. Najlijepšije su metalne kangle, koje su lijep ukras vrta, međutim su obično neprikladne zbog težine. Prema tome, najčešće se koristi plastičke kangle za vodu koje imaju volumen od 10 litara. One su jednostavne za nošenje i upotrebu.

Cijev za zalijevanje je najčešći alat za zalijevanje vrta. Duljina cijevi je od nekoliko metara do više od 10 metara i omogućuje nam da dosegnemo cijeli vrt. Na cijev možemo priklopiti različite raspršaljke. Za zalijevanje travnjaka se koriste oscilirajući, kružne ili utripajuće raspršaljke, koje raspršuju vodu i jednomjernom zalijevaju travnjak. Za zalijevanje greda upotrebljavamo ručne raspršaljke koje omogućavaju prilagoditi oblik i jačinu mlaza.

Prskajuće cijevi su pogodne za zalijevanje travnjaka, cvatuće živice, povrće sađeno u redovima i slično. Cijev ima na jednoj strani male rupice iz kojih izlazi voda u mlazu. Prskajuće cijevi mogu biti pored biljka.

Cijevi iz kojih polako curi voda su oblik trajnog sustava navodnjavanja. Ukopamo ih 10 do 15 cm duboko ili jih stavimo na tlo.

Najsloženiji sustav zalijevanja je sustav za navodnjavanje. Korištenje sustava za navodnjavanje omogućava automatsko zalijevanje sa malo rada. Prije postavljanja je treba dobro proučiti gdje ćemo staviti cijevi. Sustavi za navodnjavanje su obično zakopani u zemlju. Oni su povezani s raznim cijevima i istakanje vode može biti podzemno ili iznad zemlje.

http://www.vrt-priroda.com/radovi-u-vrtu/zalijevanje-vrta


Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
arčik View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 16 Rujan 2014
Lokacija: Brzi Brod
Status: Offline
Bodovi: 1121
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje arčik Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 25 Srpanj 2015 u 09:42


kad god mi treba "znanje", znam gde ću po njega...



"Budi hrabra, a ostalo će doći samo."
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Kolovoz 2015 u 09:39
Učimo zajedno smile78
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Kolovoz 2015 u 15:21
Ovaj me problem muči. Redanje kamena po tlu ninašto ne sliči, jer nije oblikovan. Neke ideje.

Garden Edging Ideas

http://www.cnbhomes.com/garden-edging-ideas/



Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  <1 8081828384 85>
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,313 sekundi.