Početna stranica Početna stranica > Ostalo - Sve i svašta o biljkama i cvijeću > Dnevnik radova
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Šmrckov dnevnik radova
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Šmrckov dnevnik radova

 Odgovori Odgovori Stranica  <1 8182838485>
Korisnik
Poruka
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Kolovoz 2015 u 15:26
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 24 Kolovoz 2015 u 00:17

Voćne vrste skromnih zahtjeva i visokih cijena!

U Austriji je bazga odavno prestala biti korov i postala unosan izvor prihoda za mnoge uzgajivače. U posljednjih su nekoliko godina i kod nas zasađene određene površine pod ovom voćkom, ali to ni izdaleka nije ono što bismo s obzirom na klimu i tlo mogli ostvariti. Haskap tek krči put prema potrošačima, a goji već pravi prve korake u uzgoju.

Zaboravljena oskoruša opjevana je u narodnim pjesmama, ali je u uzgoju isčezla. Nasuprot tome, u Njemačkoj, Češkoj i drugim zemljama postoje čitavi sajmovi posvećeni ovoj voćki skromnih zahtjeva, rakija od njezinih plodova doseže vrtoglave cijene, a drvo služi za izradu namještaja namijenjenog samo znalcima koji ne pitaju za cijenu.

Domaći proizvođači mogu zamijeniti uvoz

Mediteransko područje otvara još više mogućnosti za uzgoj novih vrsta voćaka, i to od onih koje se zasada mogu naći tek na ponekoj okućnici kao što su kaki, nešpola i žižula do onih malo egzotičnijih kao što je acerola koju, uz odgovarajuću zaštitu preko zime, možemo pokušati uzgojiti. Atraktivan izgled, bogatstvo minerala, vitamina i, posebno, antioksidansa čine plodove ovakvih voćaka ne samo ugodnim osvježenjem nego i pravim izvorom zdravlja. Farmaceutska je industrija to već prepoznala i ponudila brojne pripravke izrađene od uvoznih sirovina. Nema nikakvog razloga da u budućnosti domaći proizvođači ne zamijene uvoz, organiziraju li se na pravi način i tržištu ponude dovoljno plodova odgovarajuće kakvoće.

Velika prednost ovih voćaka je u tome što imaju nešto skromnije zahtjeve prema klimi i tlu, a također su i otporne na bolesti i štetočine. Za svaki ozbiljniji uzgoj treba se obratiti stručnjacima koji će pomoći postaviti stvari na pravi način od samog početka kako se početno uzbuđenje ne bi pretvorilo u razočaranje.

Trešnja s Barbadosa


Acerola

Acerola (Malpighia emarginata) potječe iz Meksika i zimzeleni je grm ili drvo koje u prirodi naraste najviše do visine od 6 m, premda su najčešći primjerci visoki 2 do 3 m. U usporedbi s narančom, količina vitamina C u ovom je voću veća za nevjerojatnih 32 puta, a količina magnezija, kalija i vitamina B5, dvostruko veća. Zbog toga se od acerole pripremaju mnogi vitaminski pripravci ili napitci koji se sve više traže na tržištu.

Plod se odlikuje velikom količinom vitamina C (čak do 3 g na 100 g), a osim vitamina C, u plodu se nalazi i dosta provitamina A, vitamina iz B kompleksa, dok su od minerala najznačajniji željezo, kalcij i fosfor. Sadržaj šećera u plodu je nizak, svega 3 do 5 %. Acerola je niskokalorično voće koje u 100 g ploda ima svega 32 kcal.

Često se uzgaja i kao bonsai zbog lijepog razgranjavanja i atraktivnog izgleda. List je prekriven dlačicama koje mogu izazvati alergijske reakcije ili smetnje u dišnim putevima, pa treba biti oprezan u kontaktu s ovom biljkom. Cvjetovi su promjera 1 do 2 cm, ružičaste boje i skupljeni su u cvatove sastavljene od tri do pet cvjetova. Cvate gotovo cijele godine, pa se na istoj biljci mogu istodobno naći i cvjetovi i plodovi. Plod je različite veličine (1-4 cm), a zreo je već tri do četiri tjedna nakon cvatnje, pa se tijekom godine može ostvariti velik broj berbi.

Omiljeni sok pilota i astronauta

Ubrani plod brzo gubi okus, stoga ga treba što prije konzumirati ili preraditi. Neki ga ne vole konzumirati u svježem stanju zbog kiselosti i velikih sjemenki, pa ga radije troše u prerađenom obliku. Plodovi su lijepe crvene boje i nalikuju trešnji, po čemu je ova biljka vjerojatno i dobila naziv trešnja s Barbadosa. Osim ovog naziva može se naći i pod imenom američka višnja. Plodovi se mogu prerađivati u sirup ili džem. Sok acerole posebno se rabi kao osvježenje pilota, astronauta i atletičara izloženih velikom fizičkom naporu.

Kiselo tlo i visoke temperature

Postoje podaci koji pokazuju da i kora, lišće i drugi dijelovi biljke imaju fungicidna svojstva. Potrebno je upozoriti da konzumacija acerole kod nekih ljudi može izazvati i alergijsku reakciju, i to prvenstveno onih koji su alergični na lateks. Stoga osobe koje imaju teškoća s alergijama ne smiju uzimati acerolu niti njezine pripravke, prije nego li se posavjetuju s liječnikom. Uzgoj acerole izvan tropskog pojasa znatno je otežan, jer ova biljka traži stalnu temperaturu od 28 do 30 °C. Preferira kiselkasto laganije tlo, a odrasle biljke mogu podnijeti i kratkotrajnu sušu. Korijenje je plitko, zbog čega je jako osjetljiva na vjetar. Ponekad se može nabaviti u obliku lončanice koju je moguće uzgojiti i izvan tropskog pojasa, ali uz uvjet da joj se tijekom zime osigura zaštita od niskih temperatura i dovoljno svjetla. Tada rađa samo u toplijem dijelu godine.

Križanac maline, kupine i još križanaca


Boysenberry

Boysenberry (Rubus ursinus) jagodasto je voće slično malini i kupini, a nastao je 1920.-ih godina križanjem maline, kupine i loganberryja (također križanac). Ime je dobio po svom tvorcu Rudolphu Boysenu. Plod je okruglast, sličan kupini, krupan (oko 8 g), po boji nešto svijetliji od kupine, tamne crvenkasto-crne boje. Jedni kažu da je vrlo je sočan i po okusu sličan malini s prizvukom oporosti, drugi da je po okusu sličan divljoj kupini, samo je po veličini ploda nekoliko puta veći.

Boysenberry je od maline dobio slatkoću i cvjetnu aromu, dok je prizvuk vina i oporosti dobio od kupine i loganberryja. U svakom slucaju, plod je ugodnog i osvježavajuceg okusa i zavidne veličine u odnosu na malinu i kupinu. Plodovi boysenerryja su pogodni za konzerviranje i preradu u pekmez.

Sunčani položaji zaštićeni od vjetra

Boysenberry, kao i ostalo jagodasto voće koje je srodno malini i kupini, traži vrlo sunčane položaje koji su zaštićeni od vjetra. Može uspijevati i u polusjeni, ali tada plodovi ne mogu postići kvalitetu kao na sunčanim položajima. Za kvalitetne plodove tlo mora biti dobro pripremljeno s dosta komposta i humusa. Dobro podnosi različite tipove tala, te relativno dobro uspijeva i kad se korov ne plijevi oko njega.

Ipak, potrebno je redovito plijeviti korov, kako bi plodovi bili kvalitetiniji i urod veći. Bujnog je rasta, te je za uspješan uzgoj boysenberryja potrebna armatura (stupovi i žice) za koje će se izboji vezivati. Takvim načinom plodovi će biti izloženiji suncu, plodovi neće biti zaprljani od zemlje, čime će se smanjiti mogućnost truleža plodova te će olakšati berbu. Razmak između grmova treba biti jedan do dva metra, između redova dva metra. Saditi se može u jesen ili u proljeće. Bolje je saditi u jesen zbog boljeg ukorijenjivanja. Ako se ujesen sade jednogodišnje sadnice, prvi rod se može očekivati već iduću sezonu.

Redovito natapanje Boysenberrya

Boysenberry treba redovito natapati, posebice nakon cvatnje i kada plod počinje rasti. Kako bi se smanjila opasnost od pojave gljivičnih bolesti, natapanje treba izvesti pri bazi grma, da se izbjegne visoka vlažnost u krošnji. To se može izvesti, primjerice, pomoću sustava kap po kap. Gnojidbu i dodavanje komposta treba obavljati u radijusu unutar 30-ak cm od grma. Grmove boysenberrya često treba zaštititi i od ptica pomoću mreža kojima ih se prekriva. Preporuča se grane prije zime odvezati i polegnuti na zemlju, te prekriti slojem (20-ak cm) slame ili sijena ili nekim drugim prikladnim izolacijskim materijalom. Tako će se izboje zaštititi od hladnog vremena tijekom zimskog mirovanja. Grmovi boysenberrya su prilično izdržljivi na nepovoljne uvjete, te su otporniji je na bolesti i sušu nego kupina.

Razmnožavanje povaljenicama

Boysenberry se najjednostavnije razmnožava povaljenicama. Krajem srpnja odabire se jedan slabobujan dugi izboj koji se savije i zakopa u tlo na dubinu 15-20 cm. U proljeće se slobodno može odvojiti od majčinskog gram, jer se tijekom zime ukorijenio. Boysenberry rađa u lipnju i srpnju na jednogodišnjim izbojima, no s obzirom da ra-đa jednom godišnje, sezona mu vrlo kratko traje. Na jednom odraslom grmu može se nabrati u prosjeku do 4,5 kg plodova (ovisno o sorti, načcinu uzgoja).

Križanac imena Tayberry i do 24 tone/ha


Tayberry

Još jedan križanac maline i kupine je tayberry, koji se odlikuje izrazito velikim plodovima i visokim urodom. Plodovi su sočni, ugodnog, slatkastog, lagano oporog i aromatičnog okusa. Pogodni su za konzumaciju u svježem stanju, ili preradu u pekmeze i druge proizvode, a moguće ih je i smrzavati. Masa ploda je od 5 g do 11 g. Ukupni prinos po biljci može biti i do 3,5 kg (ovisi o razmaku sadnje), tj. 24 t po hektaru. Javljaju se u skupinama 5 do 7 plodova. Boja im varira od purpurno crvene, do tamno ljubicaste kada prezriju, te laganog do visokog sjaja.

Srednje su tvrdi, duguljasto-koničnog oblika, što se može zaključiti i po dimenzijama ploda koje iznose od 35 do 50 mm u dužinu, te 17 do 23 mm u širinu. Rano počinje dozrijevati (početak srpnja), a berba je višekratna, jer plodovi dozrijevaju kroz duže vrijeme, do sredine kolovoza, pa čak i do početka listopada, ako je toplo vrijeme. S obzirom da im se peteljka čvrsto drži za plod, a plod je vrlo mekan kada je potpuno zreo, berba je otežana pa nije moguća upotreba mehanizacije. Zbog ovih razloga Tayberry nije zaživio u intenzivnom uzgoju, pa ga uglavnom uzgajaju mali proizvođači ili hobisti u kućnim vrtovima.

Uzgoj na žici

Izboji su bujni i čvrsti, sa slabim bodljama. Kod mladih polugrmova izboji se više sire, dok kod starijih imaju uspravniji rast, uglavnom bez postranih izboja. Iako izboji ne trebaju potporu, zbog navedenih razloga preporuča se ipak postavljanje potpore, jer time možemo širiti polugrm i grane dovoditi na položenije položaje, te time dati prozračnost grana (manje vlage, manje bolesti), kao i bolju osunčanost plodovima. Najpraktičniji je uzgoj na žici (kao vinograd).

Tayberry je samooplodna vrsta i nije mu potreban oprašivač. Lako se razmnožava povaljenicama sredinom rujna, a reznicama sredinom listopada (može i tijekom zime do sredine ožujka, ako tlo nije smrznuto ili natopljeno s previše vode). Tayberry je pogodan za sadnju na različitim tlima. Pogoduju mu sunčani položaji na plodnim ocjeditim tlima, ali može uspijevati i na sjenovitim položajima. U slučaju uzgoja na laganim karbonatnim tlima, potrebno je dodati komposta kako bi se popravilo tlo, i to preporučljivo prije same sadnje. Kompost će tako, osim hranjiva, osigurati i zadržavanje vlage u zoni korijena što će omogućiti tayberryju da uspješno i obilato rodi i za vrijeme sušnih ljeta.

Otpornost na žutu hrđu

Mrazevi ne predstavljaju problem jer cvjeta kasno, te je stoga pogodan za uzgoj na mjestima gdje zbog mrazeva druge voćke ne uspijevaju. Također, tayberry podnosi vrlo niske temperature tijekom zime, čak do -25 °C.

Sadnja ukorijenjenih sadnica se također obavlja polovinom listopada, jer je tlo još uvijek toplo, te sadrži dovoljno vlage, pa se korijen bolje prima i raste. Sadnja se može produžiti čak i do ožujka pod istim uvjetima kao i za reznice. Ovisno o mogućnostima vrta, našim željama, te sadnicama koje imamo, saditi ih možemo s razmakom između redova od 1,2 do 4 m, a unutar reda na razmak 1 m. Nakon sadnje sadnicu treba prikratiti na dobar, kvalitetan pup na 25-30 cm visine kako bi ojačao korijen i time dugoročno osigurali bolji rast, prinos i kvalitetu tayberryja.

Zbog otpornosti na bolesti, posebice na kasnu žutu hrđu, a i niskih zahtjeva za brigom tijekom godine, tayberry je vrlo pogodna vrsta za uzgoj na manjim površinama ili u kućnim vrtovima.

Broj pregleda članka: 400; Uspješnost članka: 73

Tagovi: Tržište, Uvoz, Berba, Vitamini, Vinograd, Natapanje, Bazga, Otpornost, Njemačka, Češka, Prinos, Austrija, Mediteran, Reznice, goji, Farmaceutska industrija, Kaki, Žižula, Žuta hrđa, Intenzivni uzgoj, Trulež plodova, Haskap, Alternativno voće, Tayberry, Nešpola, Acerola, Oskoruša, Piloti, Astronauti, Boysenberry, Povaljenice

Ključne riječi članka: vocne, vrste, skromnih, zahtjeva, i, visokih, cijena, plodovi, uzgoj, tayberry, boysenberry, tijekom, vitamina, bolesti, plodova, kupine, acerole, godine, ploda, maline, izboji, kupini, križanac, prije, još, također, acerola, saditi, redovito, jedan, između, boysenberrya, obzirom, povaljenicama, vlage, tlima, listopada, vrijeme, korov, sadnje, komposta, dobio, stoga, zahtjeva, voćaka, možemo, dovoljno, razloga, potrebno, vrsta, pravi, sličan, malini, uzgoju, proizvođači, dobro, tijekom zime, izvan tropskog pojasa


http://www.agroklub.com/vocarstvo/vocne-vrste-skromnih-zahtjeva-i-visokih-cijena/19836/

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 27 Kolovoz 2015 u 15:28
http://lifepressmagazin.com/uradi-sam/uradi-sam-vrt/gorka-so-u-vrtlastvu-za-zdravije-biljke/


Gorka so je postala vrlo popularan i cenjen dodatak u organskom vrtlarstvu. Ukoliko želite zdravije i “življe” biljke naučite kako da ih nagradite sa gorkom solju.

Ovaj magnezijev slufat je vrlo efektivan i nežan kada je u pitanju nega biljaka, nije skup, a možete ga koristiti i u vrtu i u saksijama. Gorka so je odlična za bujniju travu, izdašnije ruže i zdravo povrće.

Kako to ona deluje? Jednostavno poboljšava đubrenje i obogaćuje zemljište, koje daje vitalnost biljkama, bilo da se radi o kućnom cveću, travnjacima ili drveću.

Magnezijum i sulfati su ključni za zdrav život bilja, pa zato i ne čudi da je ova so tako dobra za njih. Za razliku od drugih đubriva, gorka so se ne nakuplja vremenom u zemljištu, pa je vrlo sigurna za upotrebu.

Magnezijum je važan za svaku biljku od njenog “ranog detinjstva”, kada je bila samo seme, do odrasle biljke. Poboljšava klijanje, jača stabljiku biljke, pa ona može bolje da upija nutrijente. Uz to, on igra važnu ulogu u fotosintezi, jer potpomaže proizvodnju hlorofila. Za magnezijum se tvrdi da može doneti bujnost vašem vrtu, više cveća, voća i zdravlja.

Sulfat je takođe bitan nutrijent, posebno za zdravlje i dugovečnost biljke. Potpomaže proizvodnju hlorofila. “Udružuje” se sa zemljištem da bi potpomogao da ključni nutrijenti budu efikasniji.

Kako da koristite gorku so?

Najbolje bi bilo da prvo počnete sa kućnim biljkama. Primetićete bujanje i cvetanje. Za biljke u saksiji potrebno je da rastvorite 2 kašike gorke soli u 3800 ml vode i sa ovom smesom, umesto obične vode, zalivate biljku bar jednom mesečno. Mada, možete to raditi i mnogo češće. Da bi što bolje iskoristila gorku so, biljku bi bilo dobro staviti na osunčanije mesto (naravno, pazite da ne preterate tokom vrućina). Sa korišćenjem gorke soli možete povećati prinos, odnosno imaćete više povrća i voća po stabljici. Ovo je posebno važno za one ljude koji gaje voće i povrće u saksijama.

Ukoliko tek počinjete sa kreiranjem vrta, koristite gorku so za vaše semenke. Pripremite zemljište. Jednu šolju gorke soli stavljate na 10-tak metara kvadratnih zemljišta. (Umešate je u zemljište). Ovako će semenke brže klijati i početi svoj biljni život mnogo jače i zdravije.

So možete koristiti i za povrće, voće i začinske biljke. Napunite ručnu prskalicu sa 1 kašikom gorke soli na 3800 ml vode. Sa tom smesom prskajte zemljište nakon sejanja. Mada poželjno je i da posle klijanja i tokom rasta biljke prskate zemljište sa istom mešavinom.

Paradajz će bolje uspevati i biti lepši ukoliko pre sađenja u rupicu stavite jednu ili dve kašike gorke soli. (Tokom razvoja biljke zemljište možete prskati sa već pomenutom mešavinom). Isto radite i sa paprikama, samo što još dva puta sedmično prskate zemljište sa rastvorom gorke soli. (Paprike će, dokazano, biti veće).

I vaše cveće reaguje dobro na gorku so. Na iste načine tretirate i vaše cvetne ljubimice.

Travnjake, da bi bili bujniji, prskate sa rastvorom vode i gorke soli, a stabla, voćke, takođe možete da tretirate. Dve kašike gorke soli po 1 metru kvadratnom stavljate u zemlju oko stabla tri ili četiri puta godišnje.

Da li ste već koristili gorku so u ove svrhe? Kako se pokazala?

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Rujan 2015 u 22:05
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 15 Listopad 2015 u 22:30

Tečno đubre od koprive

Naročito se preporučuje za lisnato povrće zbog azota, a sadrži i niz mineralnih materija.Koprive treba potopiti kao za sredstvo za prskanje, ali sada ih treba ostaviti u vodi sve dok đubrivo ne prestane da pjeni. Za to vrijeme ga treba svakodnevno promiješati drvenim štapom. Posle nekoliko dana đubrivo od kopriva dobija veoma neprijatan i prodoran zadah i zato ga treba praviti van kuće, a posudu dijelimično pokriti.

Kada pjena prestane da izbija, đubrivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom količinom vode, a zatim time zalivati okolinu biljaka. Ljeti, u vrijeme intenzivnog rasta i razvoja, povrće može ovim đubrivom od kopriva da se zaliva jednom nedeljno.

Nasječenim koprivama, ako ih samo ima dovoljno, treba u bio-bašti pokrivati i tlo između redova povrća, što veoma povoljno djeluje na pojačani rad korisnih organizama i na mineralnu vrijednost zemlje. Treba, međutim, obratiti pažnju da koprive nemaju sjeme, inače bi se tečnim đubrivom ili svježim biljkama između povrća zasijale mlade koprive.

Tečno đubrivo od listova gaveza

Gavez sadrži gvožđe, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan, pa i B-vitamine. Od njegovih listova i stabljika može se napraviti odlično đubrivo koje jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Đubrivo od gaveza pravi se na isti način kao što je opisano tečno đubrivo od kopriva. Posle nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tečnost ima smeđu boju i jak miris stajskog đubriva (sadrži i belančevine).

Upotrebljava se samo razređeno vodom: na 1 litar đubriva treba uzeti 10 litara vode i izmješati. Ovim đubrivom povrće može ljeti da se đubri jednom nedeljno. Odrasloj biljci listovi i stabljike mogu da se odsijeku najviše pet puta godišnje. Efikasno i svestrano tečno đubrivo dobićete ako izmješate jednake dijelove đubriva od koprive i gaveza. a zatim dodate desetostruku količinu vode. Biljne ostatke obavezno kompostirajte. Nasječeni listovi i stabljike gaveza mogu da posluže za pokrivanje tla između povrća.


Sredstvo za prskanje od kopriva

Upotrebljava se za uništavanje mnogobrojnih lisnih vaši, a istovremeno jača biljke, poboljšava im otpornost i đubri ih. Jedan kg svežih, nasječenih kopriva potopiti u 10 l vode i ostaviti 24 časa. Ne duže, jer preparat gubi moć. Ako nema sviježih kopriva, na istu količinu vode treba uzeti 100 do 200 grama osušenih. Posle 24 časa tečnost treba procjediti i njome dobro poprskati biljke sa svih strana. U tu svrhu može da se upotrebi rasprskivač ili prskalica za voćke. Postupak može da se ponovi posle nekoliko dana. Biljni ostaci se kompostiraju.

Sredstvo za prskanje od pelena

Koristi se protiv lisnih vašiju, rđi na ribizlama. grinja na kupinama, protiv gusijenica i mrava, ako prenose lisne vaši na biljke. 300 grama svježih listova i cvijtova pelena (ili 31 grama osušenih) poklopiti u 10 litara vode i ostaviti dva do tri dana. Procijediti! Nerazređenom tečnošću poprskati biljke.
Pelen se nikada ne kompostira, jer ga kišne gliste u kompostu izbjegavaju.

Sredstvo za prskanje od preslice (rastavića)

Ova biljka sadrži prilično silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bolesti, kao što su plesn, rđa, protiv raznih vrsta grinje crvenog pauka (voćke). 1 kg sveže preslice (ili 150 grama osušene) potopiti u 10 litara vode i ostaviti 12 časova. Sutradan preslicu izvadimo i u manjem delu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vri 30 minuta. Ostavimo da se poklopljena polako ohladi, a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jedan litar ovog čaja razrijediti sa 5 litara vode, procijediti i upotrebiti. Sredstvom od preslice (rastavića) biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i sunčano. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo prskanje ne da zadovoljavajuće rezultate, postupak treba ponoviti jer ne škodi, već samo koristi.

Sredstvo za prskanje o cvijeta vratiča

Dijeluje protiv štetočina na baštenskim jagodama, protiv grinja na kupinama, bube koja napada maline, protiv lisnog leptirka (moljca), rđe na biljkama i plesni.
500 grama sviježih listova, stabljike i cvijetova vratiča (ili 30 g osušene biljke) potopiti u 10 litara vode. Može se skuvati kao preslica i rastavić). Za zimsko prskanje voćaka ovaj čaj se ne razređuje. Zimi se njime prskaju biljke, a leti samo zemlja oko njih. Posle cvijetanja biljaka i u jesen prska se čajem razrijeđenim sa još dva dijela vode. Pažnja: Tečnost pripremljena na ovaj način otrovna je za ljude.

Sredstvo za prskanje od listova paradajza

Koristi se za prskanje povrća iz porodice kupusa kao zaštita od leptira kupusara, a djeluje i protiv leptira i gusjenica. 2 šake listova paradajza i odlomljenih sporednih izdanaka zgnječiti i potopiti u 2 litra vode u toku 3 časa. Procijediti i prskati.

Čaj od cveta odoljena

Deluje kao odlično đubrivo za povrće sa plodovima, jagode i cvjetne biljke. Istovremeno je veoma efikasno sredstvo protiv štetnih insekata i biljnih plijesni jer jača biljke. Odoljen sa stabljikama i listovima odličan je dodatak kompostu. Koristi se i za pravljenje aktivatora za kompost.

Sredstvo za prskanje od listova rabarbare

Deluje protiv moljca koji napada praziluk i nagriza mu listove. 1 kg svježih listova rabarbare prelili sa 6 litara vrele i ostaviti 24 časa. Procediti i tom tečnošću zaliti biljke praziluka.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Koristi se kada se pojave grinje i plijesni, naprimer, na paradajzu, kao i u slučaju da lišće krompira postane smeđe. Od kuhanih ljuski crnog luka može se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Kalijumov sapun

Kalijumov sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih vaši, štitastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. Kod njegove primjene važno je koristiti velike količine vode kako bi se biljke dobro okupale. Osim što suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i čađavice.

Insekticid kiselo drvo

1 kg svježeg lišća se isitni i prelije sa 50 litara ključale vode i češće miješajući, držati 24 sata. U drugom sudu se rastvori 1 kg crnog mekog sapuna u 50 l ključale vode. Ocijeđena tečnost od lišća i rastvor sapuna se pomješaju i tom tečnošću se prska voće i povrće protiv napada insekata.

Prašak kojim se zaprašuje voće u vreme cvijetanja

Po 10 kg fino samljevene osušene kore s korijena kiselog drveta, fino samljevenog osušenog lišća paradajza i dijatomida i sve se dobro pomiješa. Da bi odstranio razne insekte, u raznim krajevima svijeta narod stavlja svježe lišće kiselog drveta u, postelju, njime se trlja, a isto to činiti i sa stokom.

http://www.prirodni-lijek.com/2014/09/potpuno-prirodna-sredstva-za-prskanje.html
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 21 Studeni 2015 u 20:22
http://www.sensaklub.hr/clanci/u-vrtu/ne-jesenskom-paljenju-korova

'Ne' jesenskom paljenju korova

Poznata hrvatska vrtlarica Kornelija Benyovsky Šoštarić poziva nas da ono što je ostalo s naših sušnih njiva ne palimo, nego da ostatke kompostiramo. Naime, paljenjem ćemo uništiti sićušna bića koja pod zemljom obavljaju važne funkcije.


Pepeo je koristan, ali ne kao kompost

Svi se zgražamo kada gori šuma. Znamo da tada neće stradati samo drveće i šumske biljke nego i male životinje koje nisu mogle odletjeti ili pobjeći pred požarom. Srce nam se slama nad takvim prizorom i to je posve normalna reakcija. No postoji i ponešto drukčija reakcija na vatru u prirodi. To je ravnodušnost pred slikom poljoprivrednika koji potkraj jeseni pali ostatke ljetne žetve ili korov.

U našim krajevima to je uobičajen prizor, na koji obično nailazimo kada se vozimo cestama koje vijugaju uz polja ili seoske okućnice. Naravno, nikomu se tada ne slama srce niti razmišlja o nekoj posebnoj šteti. Dapače, poljoprivrednici su uvjereni da je pepeo koristan kao izvor hranjiva za biljke i da paljenjem uništavaju bolesti biljaka. I u tome su u pravu. Pa ipak, ta se priča može promatrati i na drukčiji način.

Svijet iz vizure gljivice

Razmislimo na trenutak o svijetu kroz prizmu onih najmanjih stvorenja, onih o kojima ovisimo, iako ih ne vidimo. Zamislite na trenutak da ste avatar u mikrosvijetu. Zamislite da imate moć rasuđivanja čovjeka, ali tijelo gljivice koja živi u simbiozi s korijenom neke biljke. Zamislite da je ta biljka korov i da ju je neupućeni vrtlar upravo izvadio iz tla te se sprema baciti je u vatru koju je pripremio.

Neee, vikali biste... Ali nitko vas ne bi čuo. „Nemoj to raditi“, pokušavali biste objasniti, „ja sam korisna gljivica, živim u simbiozi s tvojim povrćem i kroz svoje tkivo donosim mu vodu i neke važne hranjive tvari. Zbog mene tvoje biljke rastu brže i donose ti veće plodove. Ostaviš li me na životu, i sljedeće ćeš godine imati bogat urod.“


Međutim, vrtlar iz ove priče ne čuje govor stvorenja koja ne vidi i nastavlja raditi ono što je naučio. Upravo se sprema spaliti i gomilu suhog lišća te ostatke od žetve koji strše na polju. Sve mu to smeta i želi da je sve čisto. I ne zna da će spaliti ne samo onu korisnu gljivicu nego i golemu količinu biljnog materijala kojom bi se mogle nahraniti milijarde mikroorganizama.

Naš neupućeni vrtlar ne zna da se ono što naziva biljnim otpadom može razgraditi i pretvoriti u fantastično vrtno gnojivo – u kompost. Princip kompostiranja nije dio njegova znanja, pa i ne razmišlja kako bi i za njega bilo bolje da spremi u džep onu šibicu koju se sprema zapaliti. Kada bi tako odlučio, za godinu ili dvije imao bi, bez ikakva rada i truda, gomilu savršenog supstrata za sadnju.

Poruka vrtlaru

Naravno, za organske vrtlare poput mene kompostiranje je jedan od najvažnijih principa recikliranja organskog materijala u svom vrtu. Ni ja nisam takav altruist da razmišljam o životu jedne gljivice, ali znam da je korisnije i pametnije biljni otpad kompostirati nego spaljivati. No za one koje ne zanimaju priče o okolišu, mikroorganizmima i podzemnim svjetovima koji povezuju cijeli kopneni svijet, imam i posve praktične argumente u prilog kompostiranju.

Stoga bih rado onom tvrdoglavom vrtlaru poručila da zamisli drugu sliku ako već ne može zamisliti da je gljivica. Naime, prije ili poslije njegova će ga gospođa poslati u vrtni centar da joj kupi 50 litara supstrata za sadnju jer želi posaditi pelargonije na deset metara dugim balkonima. Tada će naš vrtlar na kupnju komposta za sadnju potrošiti i vrijeme i gorivo na putu do vrtnog centra i, naravno, pozamašnu svotu novca. Naime, samo 10 litara supstrata za sadnju stoji otprilike 10 kuna. Da nije spalio sav onaj otpad, sada bi jedan kubični metar njegova komposta vrijedio 1000 kuna. Pametnome dosta.

Avatar

Ova tipično jesenska priča ne govori samo o recikliranju nego i o jednom novom razmišljanju o nekim starim navikama. Meni se čini da bi one doista mogle ostati u ovoj godini te da bi sljedeća mogla biti ljepša, bogatija i plodnija.

Zar nije to poruka i znanstvenofantastičnog filma Avatar, u kojem vojnik uzima tijelo plavog stanovnika jednoga dalekog planeta na kojem itekako dobro znaju vrijednost podzemnog svijeta? Zar nisu plavi ljudi energiju crpili od velikoga moćnog drveta, odnosno njegova korijenja koje je podzemnom mrežom bilo povezano sa svim biljkama i životinjama na planetu? Ta priča ima itekako utemeljene ideje. Nije li priča o mreži korijenja kojom putuje energija zapravo priča o simbiozi između dva svijeta – onog mikroskopskih gljivica i svijeta biljaka, odnosno o njihovu pradavnom odnosu u kojem su svi na dobitku.
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
bugicaza5 View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Siječanj 2014
Lokacija: Karlovac
Status: Offline
Bodovi: 8291
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje bugicaza5 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 22 Studeni 2015 u 15:05
Smrcko, navratih malo, pročitah i mogu samo reći: imaš članke za čistu peticu. Odavno ne palim nego kompostiram. Imam mali povrtnjak tako da i kompost nije problem. Uvjerila sam se da je kompost zaista bitan i vrijedan za naše vrtove. Povrće bude otpornije i bujnije, raste kao ludo. Kad tome dodaš prihranjivanje gnojivom kopriva-gavez... dobitna kombinacija za većinu povrtnih kultura. E, ovo napisah iz svog iskustva i mogu jamčiti da je tako.

Ostavljam ti pozdrav do slijedećeg tipkanja. Smile
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 19 Prosinac 2015 u 15:13
Bugi smile79
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 19 Prosinac 2015 u 15:16
Kako vrtlariti zimi. Čulasam da je jedan pametni čovjek iz bosne sproveo centralno grijanje i u ataklenik uz kuću i ima povrće i zimi.

Možda bi ovo moglo biti neko rješenje.http://ecowatch.com/2015/12/15/underground-greenhouse-walipini/








Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 22 Prosinac 2015 u 16:15
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Siječanj 2016 u 18:59
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 13 Siječanj 2016 u 11:07
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 13 Siječanj 2016 u 23:49
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
jadranka4 View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 25 Lipanj 2009
Status: Offline
Bodovi: 437
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje jadranka4 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Siječanj 2016 u 18:51
Smrckice, prelijepo! Hvala ti što uvijek nađeš nešto lijepo i pokažeš nam!smile79
Na vrh
petit View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 31 Siječanj 2013
Lokacija: s
Status: Offline
Bodovi: 349
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje petit Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Siječanj 2016 u 22:09
I ja se slažem - lijepo i puno toga korisnog
Na vrh
arčik View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 16 Rujan 2014
Lokacija: Brzi Brod
Status: Offline
Bodovi: 1121
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje arčik Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Siječanj 2016 u 22:24
evo i mene... kad sam se počela baviti vrtlarenjem, skoro da nisam ništa znala o tome...upravo na ovim stranicama saznala sam fenomenalne stvari...samo tako nastavi...biću ti čest gost...
"Budi hrabra, a ostalo će doći samo."
Na vrh
Anastazija_ View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
1. Najljepši vrt - Proljeće 2014

Pridružen: 09 Lipanj 2010
Lokacija: Zagreb
Status: Offline
Bodovi: 6004
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Anastazija_ Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 19 Siječanj 2016 u 12:46
Ovo super izgleda!
U životu nije važno koliko puta padneš , već koliko si se puta spreman dignuti.
Na vrh
petit View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 31 Siječanj 2013
Lokacija: s
Status: Offline
Bodovi: 349
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje petit Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 21 Siječanj 2016 u 18:17
Baš super- puno korisnih i lijepih stvari na jednom mjestu, bravo!
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 21 Siječanj 2016 u 20:37
A tko že sve zapamtiti.LOL

Dragomi je da vam je korisno, samo što mi neka slike ovi tupavi serveri brišu.
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 24 Siječanj 2016 u 19:43
Da vam pokažem nešto. Imam 2 biljke koje su ovako razvile korijen. Jedna je ova kaktus palma,  a druga je dracena stara 8 godina.

Ovo korijenje se razvilo vjerojatno što je biljka bila posađena u posudu za orhideje koja ima dio za ocjeđivanje viška vode. Kako je bila direktno iznad radijatora zemlja se brzo sušila i ovim korijenjem je crpila vodu iz ocjeđenog dijela.

ALi to je omogućilo da se biljka super razvije i da brzo raste.


Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  <1 8182838485>
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,391 sekundi.