Početna stranica Početna stranica > Ostale biljne vrste - Forum o biljkama > Začinsko i ljekovito bilje
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Medonosno bilje
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Medonosno bilje

 Odgovori Odgovori Stranica  <1234>
Korisnik
Poruka
Silvy View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 28 Kolovoz 2011
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 2406
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Silvy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Rujan 2011 u 07:45
Hvala, schumy na objašnjenju.

Volim prirodu i sve u vezi s njom. Od cvijeća, ljekovitog bilja, životinja.  Pročitam svaki tvoj članak.

Ali nikad ne mogu sve znat, uvijek se učimo.

pozdrav schumy   smile186
smile186
Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 06 Rujan 2011 u 22:16
Dobra večer,
nikako mi ne ide "downloudanje" mojeg štiva sa slikama pa ću sutra postaviti sve zajedno na forum. Radi se o "zlatošipki" (velika zlatnica) o kojoj je ovih dana bilo pitanja i rasprave.
Do sutra...............schumy
  
         Cry      smile56      smile148






smile232
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
Drug Mile View Drop Down
Nedavno posijan
Nedavno posijan


Pridružen: 22 Studeni 2010
Status: Offline
Bodovi: 58
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Drug Mile Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 11 Rujan 2011 u 12:04
Koji je značaj lavande za pčele? Uglavnom viđam bumbare na grmovima lavande, ne pčele, možda nitko u mom kraju ne drži pčele, ili ima lavanda ne odgovara? Odgovara li pčelama da u mješovitnom vrtu posadim posvuda lavandu? Bojim se da im ne bi smetalo.
Na vrh
Božikovine View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 28 Travanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 13142
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Božikovine Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 11 Rujan 2011 u 19:29
Lavanda (Lavandula officinalis L.) je višegodišnji gust grm s uskim, svijetlim listovima i ljubičasto - modrim cvjetovima skupljenim pri vrhu grančica u obliku prividnog klasa. U našu zemlju prenesena je iz Francuske, uglavnom na otok Hvar gdje je vrlo raširena. Prvenstveno se uzgaja radi dobivanja eteričnog ulja koji se koristi u kozmetici i farmaceutskoj industriji. Cvate u lipnju i srpnju, oko 30 dana, veoma je bogat izvor nektara i daje visoke prinose meda po košnici te se smatra jednom od najsigurnijih pčelinjih paša. Ipak, lavanda ima i jednu lošu osobinu: na njoj i za najbolje paše pčele redovito oslabe, a matica prestane nesti. Razlog tome je što cvjetovi lavande nemaju dovoljno peluda, tako da može doći do potpunog nestanka legla, o čemu treba voditi računa. Lavandin med je svijetložut, bistar i proziran, jakog mirisa po biljci i oštrog okusa zbog čega mnogim potrošačima nije omiljen.
Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 18 Rujan 2011 u 12:45
Drug Mile, dobar dan!
Nisam ti stigao odogovriti jer nisam 5 dana bio u Hrvatskoj a onda sam "navalio" na vinnograd i jučer smo konačno imali berbu.
Lavanda je jedna od najmedonosnijih biljaka i moj je odgovor na tvoje pitanje sadi ju koliko god možeš i imaš mogućnosti!
Nedostatak je ove paše što kod intenzivnog medenja pčele ostanu bez legla jer lavanda ima samo prinos nektara, a peludi koja je potrbna za razvoj legla "nema ni za lijek" - u doslovnom smislu!
Opisani slučaj je kod monokultura sa zasadima lavande, kod nas je taj slučaj izražen samo na Hvaru, dok je značajno naglašen u Francuskoj - točnije Provansi gdje su, kako je poznato zasadi lavande najveći u svijetu.
I kod mene ima na udaljenosti 500 ÷ 800 m od moga pčelinjaka farma lavande i pčele ju pomiješaju sa livadom pa se skupi jedno vrcanje visokokvalitetnog meda...
Za bolje razumijevanje, - pelud je kruh pčelama, a med je hrana, preživljavaju i normalno se razvijaju samo ako su obje komponente dobro izbalansirane.
Toliko od mene, ako još nešto treba za pojasniti, slobodno pitaj,
pozdrav..................schumy
 
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 27 Rujan 2011 u 19:49
Početi ću objavljivati napise o medonosnom bilju, a budući je ono mahom i ljekovito volio bih da mi kritičkim osvrtima pomognete u ocjeni oblikovanja ovih mojih uradaka jer se spremam za par godina izdati knjigu kada se sakupi dovoljno "gradiva".
Pozdrav.....schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 27 Rujan 2011 u 19:54
 
Forumaši, evo vam moj novi naslov iz podforuma "MEDONOSNO BILJE", ZLATNICA VELIKA, ZLATOŠIPKA

NAZIV: ZLATNICA VELIKA, ZLATOŠIPKA, ZLATNICA KASNA, ZLATNI PRUT,
ČELEBI-GRANA, ŠTAPIKA, NAVADNA ZLATNA ROZGA, DRIJEMAVICA,
ZLATNA RATVICA, ŠTAP SV. PETRA

LATINSKI NAZIV: ZLATNICA VELIKA (Solidago virga-aurea L., Solidago gigantea Ait.)

Engleski naziv: Goldenrod



slika Sl. 1. Raspupani cvjetići zlatošipke mame svojim izgledom i svjetložutom bojom na zelenoj podlozi stabljike biljke


Zlatnica velika (zlatnica velika, zlatošipka, zlatnica kasna, zlatni prut, čelebi-grana, štapika, navadna zlatna rozga, drijemavica, zlatna ratvica ili štap Sv. Petra), je cvjetnica iz velike porodice Asteraceaea.
Ovome rodu pripada otprilike 150 vrsta, po nekom autorima i 180 vrsta što je vjerojatno prihvatljivije zbog činjenice da se ova biljka brzo širi i zaposjeda nova staništa a usto ju i vrtlari križanjem pojedinih varijeteta razmnožavaju i kao pripitomljenu sade u vrtovima i parkovima kao ukrasnu biljku s egzotičnim izgledima....
Zlatošipka je višegodišnja biljka porijeklom iz Sjeverne Amerike. U Europu je donešena sredinom 19. stoljeća kao ukrasna vrsta, a razvojem trgovine dospjela i u naše krajeve.
Budući je vrlo prilagodljiva ustvari (po nekom autorima) je agresivni kolonizator ubrzo se proširila i zaposjela sva napuštena polja, krčevine, rubove šuma te vodene kanale i riječne obale.
Zlatošipka u prirodi raste na neobrađenim površinama zemlje, najrađe po zasjenjenim rubnim dijelovima livada, uz rijeke i potoke te u suhim i svijetlim šumama, na šumskim čistinama i visokim stijenama planina. Sva ova staništa puno kazuju i o njezinoj osobini da „voli sunce “.
Rasprostranjena je gotovo u cijeloj Europi, a u njezinoj postojbini Sjevernoj Americi pčelari u Canadi i USA ne mogu zamisliti da nema pčelinje paše s ove biljke, toliko je uvriježena i rasprtostranjena u pčelarskom svijetu Novoga Svijeta pa ćemo spomenuti samo neke vrste karakteristične po stništu na kojemu rastu:
U Canadi rastu varijeteti „canada goldenrod“ (solidago canadensis), kao
Onrario goldenrod, Mountain Albert goldenrod, Roan mountain goldenrod, Blu Ridge goldenrod, Arctic goldenrod.....
U USA rastu varijeteti „america goldenrod“ (solidago g.) kao California goldenrod, Atlantic g., Virginia g., Louisiana g., Missouri g., Rocky Mountain g., Arctic g., American Western g., Ouachita Mountain g., Carolina g., Western Rough g., Nevada g....
Mnogo je više vrsta poznato po pronalazačima pojedinih varijeteta, ali je to nebitno za ovo naše štivo....

slika Sl. 2. Raskošne zlatno-žute „metlice“ mame svojim izgledom, pune su nektara i peludi, pčele im ne mogu odoljeti ……..


OPIS BILJKE: Zlatošipka je trajna, zeljasta trajnica koja obično dosiže visinu od 60 do 150 cm ovisno o staništu, spada u red visokih biljaka trajnica, uspravne je i tanke stabljike, koja je na gornjem dijelu jako razgranata. Cvjet zlatošipke čini cvat koji je u obliku metlice sa jako razgranatim pojedinim izbojcima u grozdove sakupljenih sitnih cvjetova jarko-žute boje (mladi cvjetovi) do zagasito-žute boje (stariji cvjetovi).
Listovi su duguljasto ovalni i dlakavi, donji s peteljkom i na rubu pilasti, a gornji bez peteljki, koji sjede na stabljici biljke.
Listovi su na gornjoj strani (licu) tamnije zelene boje a na naličju su svijetlozeleni.
Zlatošipka cvate od srpnja do listopada, entomofilna je biljka i glavni oprašivač je medonosna pčela (Apis mellifera), a u nešto manjoj mjeri i bumbari (Bombus sp.).
Lijepo miriše. Korijen je debeo i žbunasto razgranat.
Rasprostranjuje se vegetativno – pomoću podzemne stabljike, presadbom i dijeljenjem korijenove metlice i generativno – sjemenjem, koje se sakuplja i sije slobodno po neobrađenim, zapuštenim površinama.


slika Sl. 3. Zlatošipka najviše „voli“ staništa uz vodotokove gdje je naročito bujna i raskošna……..


MEDONOSNA I PELUDNOSNA je biljka, koja pčelama u vrijeme sušnog perioda ljeta, u kasno ljeto i ranu jesen daje izdašne količine nektara i peludi. Pčele ju rado, skoro se može reći ushićeno posjećuju, a budući je njeno vrijeme cvatnje relativno dugo, oko dva i pol mjeseca, rijetko se dešava da ova prijeko potrebna paša za uzimljavanje pčelinjih društava propadne....
Zlatošipka je omiljena cvjetnica pčelara jer počinje sa cvatom u vrijeme najveće oskudice i nepovoljnog vremena u pčelarskoj sezoni. Za dobro medenje treba joj temperatura od 25÷28 °C , što se događa i poklapa u vrijeme njezine cvatnje – sredina srpnja, kroz cijeli kolovoz i ako su jeseni tople i suhe do kasnijeg perioda potkraj rujna, katkada i do početka listopada...
To je vrijeme kada su sve glavne pčelinje paše već davno završile, a samo u pojedinim krajevima se čeka na dvije paše koje obično budu na odvojenim lokalitetima – suncokret (u kontinentalnom dijelu zemlje) i vrijesak (na primorskim regijama kao i na planinskim dijelovima naše zemlje, Lika, Hrvatsko Primorje, te u susjednoj Hercegovini i u središnjoj Bosni).
Med od zlatošipke je zlatne, jantarno-žute boje sa prepoznatljivim mirisom a koristi se za liječenje nervnih oboljenja. Zlatošipka predstavlja i značajan izvor nektara za medonosnu pčelu, a njena je posebna odlika kao kasne ljetne paše ogleda se u tome što služi društvima kao rezerva uskladištene hrane tijekom prezimljavanja pčelinjih društava za vrijeme zimskog perioda.
Ovaj med je naročito koristan pri zimskim zalihama na kojima pčele bez problema zimuju budući ima osobinu da nikada ne kristalizira....
Zlatnica velika ili zlatošipka je „biljka invazor“, tj. nije autohtona biljka u flori Hrvatske nego je donesena (naseljena) u 19. stoljeću najprije i najviše u našoj regiji Baranja te potom i u ostalim dijelovima naše domovine koja je tada bila u sklopu Austrougarske, odakle se proširila na sve naše krajeve gdje se potpuno udomaćila i danas ju naši ljudi sa radošću gledaju, a pčelari i često naseljavaju zbog izuzetne vrijednosti kao priznatog vrlo dobrog medonoše.
U Flori Hrvatske opisane su tri vrste iz roda Zlatnice ili zlatošipke i to su sve varijeteti ove billjke koja po nekim autorima bilježi oko 150 do 180 podvrsta (varijeteta) iz roda Solidago , kod nas su prisutne:
Solidago gigantea Ait. (Solidago gigaiuea), engl. Giant Goldenrod, zlatnica velika, koja je najrasprostranjenija
Solidago canadensis L., engl. Canada Goldenrod, Canadian Goldenrod, zlatnica kanadska koja je manje rasprostranjena
Solidago virgaurea , engl. Goldenrod, Aaron’s Rod, zlatnica obična koja je najmanje raširena u našoj
zemlji
Zlatošipka je omiljena kasnoljetna i jesenska cvjetnica, koja privlači svojim lijepim, neobičnim i oku ugodnim izgledom. To se može iščitati i u tome što na engleskom jeziku njeno ime glasi goldenrod, (zlatni štap), a mnoštvo imena po kojima ju ljudi nazivaju znak je osobite popularnosti u puku koja proizlazi iz njezine ljekovitosti....
LJEKOVITOST ZLATOŠIPKE: Sabiru se grančice sa cvjetovima i to od srpnja do listopada. Koristimo ju kod crijevnih oboljenja i krvarenja. Posebno je cijenjena kao izvrsno ljekovito sredstvo kod bubrežnih oboljenja, za koja se i najranije koristila.
Ljekoviti su samo nadzemni dijelovi biljke koji se beru u vrijeme pune cvatnje i suše u hladu i na propuhu.
ZLATNICA liječi:
vanjske rane od uboda i ujeda, posjekotine i duboke i tvrde čireveve po tijelu,
klimavost zubi, grlobolju i upalu dušnika,
skorbut, popraćen truljenjem zubnog mesa,
bolesti jetre,
bolesti bubrega,
bolesti mjehura,
žuticu i vodenu bolest,
preporučuje se njezina primjena kod teškog mokrenja, (bolesti srca i krvožilnog sustava,
nakupine vode u tijelu i teško mokrenje rodilja nakon poroda i dr.

Osobina biljke je da isušuje i odstranjuje vodu iz organizma, a cvjetovi i listovi djeluju osvježavajuće pa se zlatošipka preporučuje kod svih težih oboljenja mjehura i bubrega.
Poznat je slučaj koji se dogodio kada je veliki švicarski travar, župnik Kinzle opisao jedan slučaj liječenja sa zlatošipkpm u „svojim zapisima“ kada je pomogao jednom 45-godišnjem muškarcu, koji je patio od teškog bubrežnog oboljenja koje se stalno pogoršavalo. Na kraju mu je odstranjen jedan bubreg, a i drugi se bubreg zagnojio i više nije mogao pravilno funkcionirati. Čovjek je tada započeo kuru sa zlatnicom.
Miješao je zlatnicu, broćiku i žutu mrtvu koprivu u jednakim dijelovima, pripravljao od te mješavine čaj i pio 3 do 4 šalice dnevno gutljaj po gutljaj, nakon čega su njegove tegobe potpuno nestale; kako je rekao, za 14 dana.
Ljekarnički naziv zlatošipke: Herba solidaginis virga-aureae
ZAKLJUČAK: Kada se postavi omjer između dvaju suprotstavljenih činjenica, s jedne strane pojava ZLATOŠIPKE kao biljke-invazora koja svojim osvajanjem staništa na koje se donese narušava raznolikost autohtone (udomaćene) flore budući se vrlo brzo širi i osvaja nove površine, te s druge strane njenih nenadoknadivih vrijednih osobina u pčelarstvu i u njezinoj ljekovitosti, odista se pred istinskim ljubiteljem Prirode postavlja skoro nerješiva enigma...
Što učiniti da se pomire ove dvije dijametralno suprotstavljene teze i notorne činjenice?!
Moje je osobno mišljenje da ju treba prihvatiti kao „našu“ biljku koja je već tu, pa zašto ne pomoći pčelarima i bolesnim ljudima koji blagodati ZLATNCE i te kako dobro već poznaju i koriste a njezina pojava u Prirodi je zaista ukras kao i blagodat za ljudsko oko, koje se napaja istinskom ljepotom u skladnoj harmoniji boja na staništima na kojima raste….
Također je u eri ove brutalne devastacije flore i faune i smanjivanja divljih krajobraza u Prirodi nasušna potreba da se tolerantnošću na pojavu Zlatošipke pomiri ova „uvezena“ i naša „domaća“ flora pomiri i potakne na suživot....
Jer konkurencija je i korisna pojava u svim segmentima Života i Prirode, zar ne?!

Komentare molim! smile58
Pozdrav..............schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
Fermina-Daza View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 21 Travanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 1594
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Fermina-Daza Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 27 Rujan 2011 u 21:49
Bogme si se Shumy potrudio.Thumbs%20Up

Mene zlatnica najviše zanima kao ljekovita biljka.
Nažalost, kod nas je nema ali me zanima da li bih je mogla uzgajati u svom vrtu.Na jugu sam, uz more, siromašna zemlja, sušna ljeta....

A ima tu i dosta pčelara.Bili se ona mogla nastaniti ovdje.
Ima u blizini i vlažnih staništa, dubokog i vlažnog tla...
Sadržaji o kojima pišem su informativnog karaktera.Za korištenje mojih savjeta i recepata pitajte svog liječnika ili ljekarnika.
Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 27 Rujan 2011 u 22:01
Originalno poslano od člana Fermina-Daza Fermina-Daza napisao:

Bogme si se Shumy potrudio.Thumbs%20Up

Mene zlatnica najviše zanima kao ljekovita biljka.
Nažalost, kod nas je nema ali me zanima da li bih je mogla uzgajati u svom vrtu.Na jugu sam, uz more, siromašna zemlja, sušna ljeta....

A ima tu i dosta pčelara.Bili se ona mogla nastaniti ovdje.
Ima u blizini i vlažnih staništa, dubokog i vlažnog tla...


Zlatnica podnosi sve vrste tla, naročito "voli" nedavno zapuštene njive i krčevine, treba probati nastaniti ju a dalje se ona vrlo brzo adaptira i nastani na novom staništu.
Pozdrav............schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
Božikovine View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 28 Travanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 13142
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Božikovine Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 06 Listopad 2011 u 07:24
Dali je Aralia elata korisna pčelama?
Molim više podataka o ovoj biljci(vezano na pčele) pošto nisam baš nešto pronašao na internetu.

Na vrh
natalija View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 15 Prosinac 2007
Lokacija: zadar
Status: Offline
Bodovi: 5452
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje natalija Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 06 Listopad 2011 u 13:41
odlično štivo o zlatošipki smile141,
lijepo objašnjeno - do u detalje,
i jaaaako zanimljivo

već čekam(o) novu biljku
Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 10 Listopad 2011 u 19:09
Originalno poslano od člana Božikovine Božikovine napisao:

Dali je Aralia elata korisna pčelama?
Molim više podataka o ovoj biljci(vezano na pčele) pošto nisam baš nešto pronašao na internetu.

Božikovine, iskreno nisam još čuo za ovu egzotičnu medonosnu biljku! Kažem medonosnu jer po tipu i građi cvijeta pretpostavljam da je dobar mediša. (?!)
Međutim ne medi svaki cvijet, kao ni što pojedinačno drvo nije "paša" za pčele.
Zato ako je mislite saditi, sadite, jer ste mi napomenuli da ste ionako "opsjednuti" japanskim - prirodnjačkim načinom pčelarenja.
Ako nešto doznam o ovoj biljci po mojim "kanalima" javim ti se, o.k.?
Pozdrav...........schumy

P.S. Što znači vaš nick "božikovine" jedninu (jedan supružnik) ili množinu (bračni par)    Wink
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
enrikova nona View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 06 Prosinac 2010
Lokacija: Slavonija
Status: Offline
Bodovi: 6269
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje enrikova nona Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 25 Listopad 2011 u 19:06
Originalno poslano od člana enrikova nona enrikova nona napisao:

schumy dobro nam došao , ja za sada nemam pčele ali možda nabavim 2 košnice za vlastitu uporabu ali su mi nekidan navratili poznanici koji se bave naveliko išli su kupiti faceliju pa sam užicala malo sjemena pola sam odmah bacila po vrtu a pola ostavila za proljeće čitala sam osim što je medonosna da je korisna i za tlo  kao zelena gnojidba smile113


evo ono sjeme koje sam bacila odmah po vrtu sada nakon kiše niklo i ovako izgleda neznam dali da ju ostavim ili da mm kad bude orao zaore?

<ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna
Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 26 Listopad 2011 u 11:55
Originalno poslano od člana enrikova nona enrikova nona napisao:

Originalno poslano od člana enrikova nona enrikova nona napisao:

schumy dobro nam došao , ja za sada nemam pčele ali možda nabavim 2 košnice za vlastitu uporabu ali su mi nekidan navratili poznanici koji se bave naveliko išli su kupiti faceliju pa sam užicala malo sjemena pola sam odmah bacila po vrtu a pola ostavila za proljeće čitala sam osim što je medonosna da je korisna i za tlo  kao zelena gnojidba smile113


evo ono sjeme koje sam bacila odmah po vrtu sada nakon kiše niklo i ovako izgleda neznam dali da ju ostavim ili da mm kad bude orao zaore?



Enrikova nona, ostavi ovu mladu faceliju, iako neće procvasti sada jer nije sezona, valjda će na proljeće ponovno niknuti i procvasti.
Uvijek imaš vremena to zaorati.
Pozdrav......schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
Silvy View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 28 Kolovoz 2011
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 2406
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Silvy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 26 Listopad 2011 u 13:07
Uf, sory,
napisala tekst, a poslala praznu poruku, molim adm. da je izbriše.

schumy hvala ti na iscrpnom objašnjenju zlatice, a i ost. ljekovitih biljaka.

Volim svratiti ovamo, nešto korisno naučiti.

 Veliki pozdrav       smile78i samo tako naprijed.
Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 26 Listopad 2011 u 13:59
Originalno poslano od člana Silvy Silvy napisao:

Uf, sory,
napisala tekst, a poslala praznu poruku, molim adm. da je izbriše.

schumy hvala ti na iscrpnom objašnjenju zlatice, a i ost. ljekovitih biljaka.

Volim svratiti ovamo, nešto korisno naučiti.

 Veliki pozdrav       smile78i samo tako naprijed.


Hvala na pohvalama, spremam novu medonosno/ljekovitu biljku, za par dana je objava novoga štiva.....
Pozdrav...............schumysmile79
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 11 Siječanj 2012 u 07:12
Dobro jutro, prošlo je dosta vremena od objave mojeg štiva o medonosnom bilju, ali kako sam obećao, - evo nastavka objavljivanja.....
Moja je zamisao da medonosno bilje predstavljam po vremenskim terminima cvatnje i pojave u Prirodi, pa je prva na redu jedna od četiri (4) proljetnice a to je visibaba....
Svi moji pokušaji jutros da objavim to na forumu su propali, nešto nije u redu sa serverom  (mojim ili forumskim), "popravak" je sutra.........
Pozdrav..........schumy
 
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 12 Siječanj 2012 u 06:49
Dobro jutro, i dalje pokušavam.....


**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 14 Siječanj 2012 u 08:51
Originalno poslano od člana schumy schumy napisao:

Dobro jutro, prošlo je dosta vremena od objave mojeg štiva o medonosnom bilju, ali kako sam obećao, - evo nastavka objavljivanja.....
Moja je zamisao da medonosno bilje predstavljam po vremenskim terminima cvatnje i pojave u Prirodi, pa je prva na redu jedna od četiri (4) proljetnice a to je visibaba....
Svi moji pokušaji jutros da objavim to na forumu su propali, nešto nije u redu sa serverom  (mojim ili forumskim), "popravak" je sutra.........
Pozdrav..........schumy
 


Koooooooooooonaaaaaačno mi je uspjelo, izgleda da nešto sa serverima nije bilo u redu ovih dana ili mojim ili forumskim(!!!??)
Evo moga štiva:


VISIBABA


Naziv: VISIBABA, DREMULJKA, BABLJI KLIMPAČ, CINGLICA, 
          DEBELOGLAVKA, MALI ZVONČEK, DREMOVAC,
          PODREMUŠAK......

Latinski naziv: GALANTHUS NIVALIS L.
Engleski naziv: Snowdrop


Sl. 1. Visibaba proviruje i upire svoje glavice prema suncu već u siječnju,
         snijeg nije prepreka za pojavu prve proljetnice koja je upravo boje
         snijega – bijela......

VISIBABA (dremuljka, bablji klimpač, cinglica, debeloglavka,mali zvonček, dremovac, podremušak), je zeljasta biljka visoka od 10 do 30 cm. Iz lukovice se već u rano proljeće razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i samo jednim cvijetom. To je prvi glasnik nadolazećeg proljeća kojega ljudi doživljavaju kao prvu biljku koja se iza duge, obično dosadne zime pojavljuje u prirodi.
Ovaj vjesnik koji se veseli proljeću i dolasku na svijet, obično požuri sa pojavljivanjem, pa se često nalazi u prirodi kako izviruje iz snijega.
Izgled cvijeta je zvonast vjenčić koji tvori 6 latica koje su raspoređene u dva kruga.
Vanjske su latice bijele, duguljaste, ima ih uvijek 3 komada, a unutrašnje su kraće, zatvorene kao mali lampion sa zelenim obrubom-pjegom na blago nazubljenim vrhovima.
Mliječnobijeli cvjetovi su pognuti na stabljici, pa joj je otuda i narodni naziv – visibaba.
Naziv je vjerojatno dobila i zbog cvijeta pognutog poput stare babe, a stručni naziv potječe od grčkih riječi gala (mlijeko) i anthos (cvijet).
VISIBABA je medonosna i peludnosna biljka, prvo šumsko, samoniklo prizemno cvijeće koje u kasnu zimu-rano proljeće daje pčelama i nektar i pelud. Cvjeta od siječnja (1mjeseca) do travnja (4 mjeseca). Sa ovako dugim razdobljem cvatnje, pčelama daje stalni izvor nektara, kao i peluda, koji je narančastožute boje, ali u ovo oskudno doba godine doprinos cvjetanja visibabe u razvoju pčelinjih društava je nenadoknadiv....
VISIBABA raste u listopadnim prozračnim šumama hrasta kitnjaka i običnoga graba, mješanim i zimzelenim šumama te na livadama od nizinskih do gorskih područja, pokraj rijeka, u bukovim šumama, na livadama, uz potoke i vrbike. Ne bira stanište vrlo je skromna u izboru tla na kojemu raste, pa je stoga višeznačno korisna biljka koju treba njegovati i očuvati u svojem prirodnom okolišu.....
 


Sl. 2. I kada snijega nestane, pojava ove otporne cvjetnice i dalje razgaljuje
        dušu slučajnih putnika-namjernika koji je pronađu i vide u prirodi.....

Sve češće Sve češće visibaba se može naći i u našim vrtovima, jer ju ljudi doživljavaju kao nježnu krhku cvjetnicu, koja mami svojim blagim i ugodnim miomirisom.
VISIBABA ima ljekovita svojstva ali je i otrovna. Sadrži tvar galatemin ili nivalin koji se u nekim zemljama upotrebljava za liječenje dječje paralize.
VISIBABA se razmnožava diobom lukovica ali i sjemenom, iako rjeđe. Porodica visibabe su sunovrati (narcisi), a njezina populacija čini oko 20 vrsta, koje su vrlo slične, nikada identične.
Ona je trajnica, jednom kada se nađe na jednom terenu (arealu), tu ostaje zauvijek, a budući da se prirodnim putem dijeli iz lukovica uvijek nanovo na istom mjestu, često se u prirodi nađe i pravi "tepih" od bijelih cvjetova, tvoreći tako pravi mali arboretum u prirodi.......
Miris visibabe je slab, blag kao dašak same prirode, a u Hrvatskoj je od 2006.god. zaštićena cvjetna vrsta. Nije jako ugrožena, osim kada se kao jedna od proljetnica sa atraktivnim cvjetovima, ne bere nekontrolirano i puno na jednome mjestu. Pravi ljubitelji prirode neće nikada ugrožavati ovu našu autohtonu vrstu rane proljetne cvjetnice, ali nažalost ima i takvih spodoba koje visibabu sve više ugrožavaju, jer ju masovno beru u vrijeme cvatnje, pa čak iskopavaju čitavu biljku, čime čine nepopravljivu štetu u prirodi, a s time nastaju i trajne promjene na njezinim staništima. Rasprostranjena je od Pireneja do Kavkaza i Male Azije.

Kako vam se sviđa ova moja zamisao sa objavljivanjem medonosnog bilja u vrijeme kada cvate?
Molim vaše iskrene odgovore, mišljenja i sugestije...

Pozdrav.........schumysmile213






**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
monstera View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 24 Kolovoz 2011
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 11895
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje monstera Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 14 Siječanj 2012 u 08:55
Schumy, lijepo i opširno si to opisao,samo tako nastavi,jer ima nas dosta neznalica koje još štošta trebaju naučiti o pojedinim biljnim vrstama!
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  <1234>
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,211 sekundi.