Početna stranica Početna stranica > Ostale biljne vrste - Forum o biljkama > Začinsko i ljekovito bilje
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Medonosno bilje
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Medonosno bilje

 Odgovori Odgovori Stranica  <1 234
Korisnik
Poruka
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 09 Ožujak 2012 u 08:21
Zahvaljujem, biti će još objava!
Schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
natalija View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 15 Prosinac 2007
Lokacija: zadar
Status: Offline
Bodovi: 5452
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje natalija Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 09 Ožujak 2012 u 08:30
schumy super napisano Thumbs%20Up

obožavam šafrane, maleni, skromni i krhki, a prelijepi, šteta što im je cvatnja kratka

Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 09 Ožujak 2012 u 14:36
Za nadolazeći vikend, predstavljam novu medonosnu biljku:
Jaglac obični (primula officinalis), jednog od 4 vjesnika nadolazećeg proljeća:

Naziv: JAGLAC, JAGORČEVINA, JAGORČIKA, JAGLIKA, JEGLIČ, VISOKI
                         JAGLAC, BLIJEDOŽUT

 

Sl.1. Proljeće je na pragu....

Latinski naziv: PRIMULA OFFICINALIS L.
Engleski naziv: Primrose

Jaglac, (jagorčevina, jagorčika, jaglika, jeglič, visoki jaglac, blijedožut), taj blijedožuti glasnik proljeća, vrlo je raširena vrsta velike biljne vrste koju svrstavamo u porodicu koju zovemo primulama. Porodica primula čini impresivnu brojku od oko 400 vrsta ove drage nam cvjetnice, koliko ih je rasprostranjeno u svijetu.

Obično se sve ove vrste na području gdje obitavaju nazivaju jaglac, jagorčevina ili primrose, na engleskom jeziku, te obični jaglac (primula vulgaris) ili engleski jaglac, da bi je razlikovali od drugih vrsta iz roda primula koje se također nazivaju – jaglac.
JAGLAC  je u Europi i širem području Mediterana  rasprostranjen od Farskih otoka i Norveške na samom sjeveru do Portugala na jugu, te Zapadne Europe, Francuske i Njemačke do krajnjeg istoka - Ukrajine, pa poluotoka Krima, Balkanskog poluotoka, na njegovom istoku do zapadnih krajeva, na samom zapadu.
Na području Mediterana raširen je na sjeverozapadu Afrike, najviše Alžira pa do jugozapadne Azije, a na zapadu od Turske do krajnjeg istoka, Irana.

JAGLAC cvjeta u rano proljeće, od veljače (2 mjesec) do svibnja (5 mjesec), i jedna je od šumskih biljki-cvjetnica koje najranije cvjetaju u Europi. Engleski naziv za jaglac je  primrose, a potiče od starofrancuskog primerose ili srednjovjekovnog latinskog jezika prima rosa, što izvorno znači prva ruža.
Aromatično ugodan miris cvjetova potječe od sadržaja primulaverina, a okus cvjetova je slatkast. Osušeni korijen miriše po anisu.
Kod nas obični jaglac raste skoro posvuda, a podvrste (varijeteti) kao primula columnae, (raste na brdsko-planinskom području), primula auricula (alpski jaglac), primula elatior, na planinskim i predplaninskim područjima, a primula veris na osunčanim obroncima, zaklonjenim livadama, i u  šikarama, pored šumskih puteva.
Osobito je česta podvrsta primula elatior, koji se naziva i visoki jaglac, i ponešto se razlikuje u obliku od uobičajenog izgleda jaglaca. Ima samo jednu stabljiku, na kojoj se nalazi cijela rozeta više zatvorenih, zvončastih cvjetnih čaški, sa kratkim malenim listovima u podnožju stabljike koja nosi cvijet.

Sl.2. Alpski jaglac (primula auricula) u svom prirodnom staništuje značajan izvor hrane za medonosnu pčelu....

JAGLAC  je zeljasta, višegodišnja biljka, relativno niskog rasta. Naraste u visinu od 10 do 30 cm, s baznom rozetom listova, koji su dugi od 5 do 25 cm i široki 2 do 6 cm, sa neregularno nazubljenim rubom i obično veoma kratkim lisnom drškom. Cvjetovi su 2 do 4 cm u promjeru, pojedinačni na duguljastoj peteljci, svijetložuti, bijeli, rjeđe crveni ili blijedoružičasti. Cvjetovi su hermafroditni ali su heterogeni, pojedine biljke nose ili samo  muške ili samo ženske cvjetove. Oplodnja cvjetova se može odvijati isključivo izmedu različitih cvjetova, tako da polenizacija sa muškog na muški cvijet, ili sa ženskog na ženski cvijet nije učinkovita, tj. nema nikakvog efekta.

Sl.3. Ovako izgleda "stanovnik" prigorskih krajeva našeg zavičaja - visoki jaglac (primula elatior)..


I – tu se umješala naša pčela, koja upravo u ovo rano proljeće, tražeći svoj «kruh», koji se zove pelud, vrši neumornno oplodnju i produljuje egzistanciju ove drage biljke, jaglaca, koja joj peludi daje u izdašnim količinama.
JAGLAC ima cvjetove koji su radijalno simetrični sa gornjim čaškastim oblikom, koji u kasnijoj dobi formira kapsulu koja se otvara preko zalistaka. Nakon cvjetanja, iz ove zrele kapsule ispada maleno crno sjeme, koje je garancija opstanka na određenom mjestu gdje jaglac obitava.
Tako se ponekad pri šetnji iza nekog šumskog raslinja i grmlja «otvori pogled» na svjetložuto «more» koje čine velike kolonije cvjetova jaglaca, koji ponekad mogu potpuno obojiti ove zaklonjene proplanke i livade pored šuma.

Ovo nije slučaj u blizini naseljenih mjesta, gdje jaglac često bude meta prekomjernog branja i sakupljanja tako da se danas može naći veoma malo prirodnih staništa jaglaca koja nisu ugrožena od čovjeka. U svrhu zaštite ove biljke, u mnogim europskim zemljama doneseni su zakoni kojima se apsolutno zabranjuje branje i sakupljanje jaglaca. Ovo je najbolje iskazano u Engleskoj, gdje je u prošlosti, divlji jaglac bio udomaćen, kako u prirodi, tako i kao njegovana vrsta u engleskim vrtovima u viktorijansko doba. Međutim, danas se u Engleskoj jaglac isključivo uzgaja u vidu brojnih pripitomljenih podvrsta. Zato – ne dopustimo da se to i nama dogodi!
Njegujmo i brižno čuvajmo ovu nježnu biljku, koja je i vrlo korisna za brži proljetni razvoj pčele medarice.

Sl.4. Prigorski i brdski krajevi imaju i ovakav varijetet jaglaca – Kitaibelov jaglac.....

Kao biljka, koriste se listovi u pripravcima kao kao povrće za kuhanje, za salatu i kao  biljni čaj.
Listovi sadrže veliku količine vitamina C, u ogromnom nesrazmjeru sa umjetno uzgajanim voćem i povrćem, koje je na «boljem» glasu....).
Dnevna potreba za vitaminom C,  je nekoliko pojedenih listova. Oni nisu ukusni u svježem stanju, (jako su gorki), ali se pomješani sa drugim biljem mogu jesti bez problema, najviše kao miješana salata. Ne preporučuje se konzumiranje listova jaglaca u većoj količini, zato jer sadrže tvar – saponin, koji je štetan po ljudski organizam ako ga se nekontrolirano uzima. Ali, kako sve ima svoje pro-i-kontra, ne treba izbjegavati sažvakati i pojesti par listova jaglaca, jer smo sa njim u naš organizam unijeli veću količinu vitamina C, nego od mnogih biljaka koje uobičajeno smatramo «C-vitamincima».
Kada se šećem u prirodi u rano proljeće, godinama već, uberem i gricnem po koji listić. Ovo mi je pred puno godina pokazao jedan travar, koji me naučio i pravilu kako se beru ljekovite trave.
Pravilo glasi – kada se dođe do busena ljekovitih trava, ubere se do 2/3 busena najviše, a 1/3 se ostavlja da se dvjetovi osjemene i produže svoju vrstu, tako da se svaka ljekovita i sve ostale vrste bilja sačuvaju za nove generacije koje dolaze poslije nas.....

Proljeće je uistinu vrijeme kada se uz prirodu «budi» i čovjek, pa mješavinu cvjetova i korijena jaglaca mnogi smatraju nezaobilaznim načinom korištenja jaglaca, uz dodatak listova sljeza i stolisnika (hajdučice).
Pripravak koji se često koristi kao «proljetni čaj» služi za detoksikaciju cijelog organizma a uz jagorčevinu (cvijet i korijen), sadrži i mlade listove breze, koji se beru u isto vrijeme), te mlade listove koprive, maslačkov list i korijen, uz trputac – bokvicu.
Kao poznato pučko sredstvo za jačanje slabog srca je poznato ljekovito vino spravljeno od cvjetova jaglaca!
JAGLAC  je ljekovita biljka koja sadrži glikozid primulaverin, saponin, primverin, glukozu, galaktozu, tanin, vitamin C, karotin, kalij, kalcij, natrij, jaglačnu i salicilnu  kiselinu, ciklamin i kamfor.
Ipak – opreza nikad dosta, kao kontraindikacije se kod nekih osoba pri konzumaciji cvjetova mogu izazvati pojave alergije. Konzumiranje veće količine mladih listova jagorčevine, koje sadrže prije spomenti saponin, mogu izazvati želučane tegobe.
Osobe koje imaju čir na želucu ne bi smjele rabiti jagorčevinu.
JAGLAC  pčelama daje dosta peludi, manje nektara, ali je dugocvatuća cvjetnica, od koje pčele od 2 do 5 mjeseca imaju konstantan prinos i rado posjećuju ove osebujne blijedožute  cvjetove, koji su nam često najmiliji, jer u nama probuđuju radost života i pripadnost populaciji koja obitava na našoj «lopti» -Zemlji.....

Sl.5. Veselimo se ovakvim prizorima u prirodi, kada je svima jasno da zima nepobitno - odlazi.....


Pozdrav...........schumy smile213
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
enrikova nona View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 06 Prosinac 2010
Lokacija: Slavonija
Status: Offline
Bodovi: 6269
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje enrikova nona Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 18 Svibanj 2012 u 22:13
moja facelija nikla


<ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna
Na vrh
enrikova nona View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 06 Prosinac 2010
Lokacija: Slavonija
Status: Offline
Bodovi: 6269
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje enrikova nona Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 14 Kolovoz 2013 u 21:49
zlatnica

<ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna
Na vrh
enrikova nona View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 06 Prosinac 2010
Lokacija: Slavonija
Status: Offline
Bodovi: 6269
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje enrikova nona Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 15 Kolovoz 2013 u 13:43
danas je puna pčela

<ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna
Na vrh
tekel View Drop Down
Upravo klijam
Upravo klijam
Avatar

Pridružen: 15 Kolovoz 2013
Lokacija: Zg
Status: Offline
Bodovi: 112
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje tekel Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 31 Kolovoz 2013 u 21:06
puno biljaka za koje nisam znao da su toliko korisne,vidim ima i iskusnih pčelara pa da postavim jedno pitanje,na netu sam jednom naišao na podatak da ako pćele posječuju rhodondrendon za svoju pašu med može biti otrovan za konzumaciju kod ljudi,malo me iznenadio taj podatak,dali je to moguče i postoji li možda i još neke biljke koje bi zapravo bile neprikladne na taj način.
Na vrh
schumy View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 26 Kolovoz 2011
Status: Offline
Bodovi: 465
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje schumy Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Rujan 2013 u 09:54
Originalno poslano od člana tekel tekel napisao:

puno biljaka za koje nisam znao da su toliko korisne,vidim ima i iskusnih pčelara pa da postavim jedno pitanje,na netu sam jednom naišao na podatak da ako pćele posječuju rhodondrendon za svoju pašu med može biti otrovan za konzumaciju kod ljudi,malo me iznenadio taj podatak,dali je to moguče i postoji li možda i još neke biljke koje bi zapravo bile neprikladne na taj način.

Tekel, ovo pitanje je postavljeno i na Apimondiji (svjetski kongres pčelarstva) u par navrata. Nije dokazano i potvrđeno da nektar biljaka čiji je sok štetan po čovjeka sadrži toksične supstance koje bi takav med isključile iz uporabe u normalnoj ljudskoj prehrani.
Čak i zemlje (otoci napose) koji imaju značajne nasade rhodondrendona (otok Rodos-Grčka), ovakav med imaju u prodaji bez ikakvog problrma. Ipak ovi nasadi ne dominiraju u takvom postotku da bi se proizveo uniflorni med (med od iste vrste bilja).
Moje je osobno mišljenje da se ovdje radi o bezrazložnom strahu jer ne postoji 100%-tno medobranje od ovakvih kultura, med je uvijek izmješan sa raslinjem koje je u cvatu i medi zajedno u određenom vremenskom periodu na pojedinom mikrolokaciji....
Pozdrav.............schumy
**za čistu prirodu i obilje pčelica
Na vrh
tekel View Drop Down
Upravo klijam
Upravo klijam
Avatar

Pridružen: 15 Kolovoz 2013
Lokacija: Zg
Status: Offline
Bodovi: 112
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje tekel Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Rujan 2013 u 20:35
u potpunosti se slažem,ali eto ko bi reko da ima i takvih biljki
Na vrh
Glikica View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 31 Svibanj 2012
Status: Offline
Bodovi: 6512
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Glikica Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Rujan 2013 u 21:14
Evo moje zapažanje:
 Prošle godine sam kupila origano i posadila ga u cvijetnjak, raslo je to nekako, ove godine sam ga u pol ljeta orezala i grane osušila ( bit će za pizzu i tople sendviče), s namjerom da ga još malo ove sezone ostavim i u jesen počupam i bacim. Nakon tog šišanja, bacio je stotine grančica koje su procvale ( neuglednim cvjetićima) , a ovih dana su na tim cvjetićima milijuni pčela.
Dakle, sad mijenjam mišljenje i strategiju, te grmić origana ostavljam u cvijetnjaku do daljnjeg.
Lijep vam pozdrav medoljupci !

...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
Na vrh
ekomed View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme


Pridružen: 25 Rujan 2013
Status: Offline
Bodovi: 3
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje ekomed Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 25 Rujan 2013 u 23:43
Origano je medonosan to je provjereno...
Na vrh
enrikova nona View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 06 Prosinac 2010
Lokacija: Slavonija
Status: Offline
Bodovi: 6269
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje enrikova nona Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Kolovoz 2016 u 17:00
Zlatnica

<ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  <1 234
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,172 sekundi.