Početna stranica Početna stranica > Vrt - Forum o vrtovima > Moj vrt > Moj povrtnjak
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Egzotične vrste voća i povrća
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Egzotične vrste voća i povrća
 Odgovori Odgovori Stranica  <123>
Korisnik
Poruka
 Ocjena: Ocjena teme: 1 Glasova, Približno 5,00  Tema Pretraga Tema Pretraga  Opcije teme Opcije teme
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (1) Hvala(1)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 07:27
Monstera, biljke Pepina su dosta hirovite. Prošle godine sam doneo pelcere od Fatke, proletos sam imao u dve saksije, jednu sam posadio u veću saksiju, a jednu biljku u baštu. Ona u saksiji je cvetala veoma rano i obrazovala 7 plodova, a ona u bašti je sve cvetove odbacila, kasnije je cvetala i ti plodovi su još zeleni, bez ljubičastih crtica, s tim da je biljka u bašti bar 5 puta veća od ove u saksiji. U bašti još uvek cveta. Kod jedne koleginice pepino (takođe od Fatke) raste kao iz vode, ali uopšte ne cveta... Čuo sam da starije biljke manje rađaju i može se desiti da se iznenada osuše, pa da treba svake godine ili svake druge godine obnoviti biljku. Biljke iz semena su priča za sebe. Mogu da cvetaju već u prvoj godini, obično cvetaju u drugoj godini života, a neke prvi put procvetaju tek u trećoj godini. Preporuka je da se ožiljavaju grančice sa biljaka koje rađaju.
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (1) Hvala(1)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 08:29
Asimina triloba (Indijanska banana ili Paw paw banana) je poreklom iz Severne Amerike gde su je Indijanci koristili u ishrani. Drvo može narasti do 15 metara, a obično bude visine 4-5 metara. Stranooplodna je biljka, pa se mora saditi 2-3 biljke na razmaku od oko 2 metra, zbog oprašivanja. Postoje i dve samooplodne sorte (SANFLOWER i 1216 PRIMA). Preporuka je da se sade kalemljene biljke jer kod biljaka iz semena nismo sigurni u kvalitet plodova. Kalemljene biljke rađaju već od treće godine, dok iz semena do rađanja treba i do 7 godina. Biljke su otporne na zimske mrazeve do -30 stepeni, ali i tu ima otpornijih i manje otpornih sorti. U listovima biljka ima insekticid i fungicid pa je ne napadaju ni štetočine, niti gljivične bolesti. U početku Asimina veoma sporo raste, a nakon dve godine, kada se dobro ukoreni raste dosta brzo. Zahteva propusno zemljište, bogato organskom materijom i pri sađenju treba dodati zgorelog stajnjaka ispod i oko biljke. Preporuka je da se mlade biljke bar godinu dana drže u saksijama, jer im u tom uzrastu ne odgovara direktno sunce, već polusenka, a da se zatim posade na stalno mesto. Kod mene su biljke bez problema izdržale -28,7 stepeni, koliko je bilo u februaru 2012. godine, ali su se prošle zime polomili vrhovi pod snegom. Razlog zašto se ovo voće slabije gaji je to što plodovi nakon sazrevanja i branja brzo propadaju, a kažu da je ukus plodova mešavina ukusa ananasa, banane i manga. veličina plodova varira i kreće se obično od 20-500 grama. Zanimljivo je da cvetove Asimine ne oprašuju pčele, već muve. Cvetovi su crvenkaste boje, do 5 cm u promeru i biljka cveta pre olistavanja.
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 08:33


Plodovi pepina dobijaju žućkasto-ćilibarnu boju, znači sazrevaju...



Momordica caranthia
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
Smail View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 24 Kolovoz 2010
Lokacija: Dugo Selo
Status: Offline
Bodovi: 2345 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Smail Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 08:52
Super je ova tema sa egzotičnim uzgojem voća i povrća ili u nekom slučajevima voćno povrće. Dobila sam ove godine u 7. mjesecu sjemenke Huckleberry ili solanum melanocerasum, budući da se nikada nisam sretala sa ovim povrtnim voćem odmah sam ga i posijala, sada ima 10cm, kasnije sam čula da je to jednogodišnja biljka npr. kao paradajzeki, ali plod ima sličan borovnici, interesira me da li se  netko sreo sa ovom biljkom, žao mi je što sam posijala sve sjemenke odham i očito neću znati kako to izgleda do kraja kada procvate a kamo kad sazrije jer je jednogodišnja biljka.
Zadržite samo vesele prijatelje.
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 08:58
Kada se biljke razgranaju, pre mraza uzmi pelcere i ožili ih, možda na taj način održiš mlade biljke preko zime.
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
Smail View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 24 Kolovoz 2010
Lokacija: Dugo Selo
Status: Offline
Bodovi: 2345 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Smail Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 09:05
Voki i o tome sam razmišljala, samo neznam da li se to isplati kada ništa neznam o toj boljci, budući da ti znaš"sve" da li si negdje čuo ili pročitao nešto o ovome.
Zadržite samo vesele prijatelje.
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 09:21
Čuo sam da su bobice otrovne dok dobro ne sazre, kada pocrne treba sačekati još oko dve nedelje da bi se brale. Gaji se slično kao paradajz.
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
Smail View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 24 Kolovoz 2010
Lokacija: Dugo Selo
Status: Offline
Bodovi: 2345 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Smail Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 09:39
smile227 to onda bolje ne sijati.
Zadržite samo vesele prijatelje.
Na vrh
monstera View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 24 Kolovoz 2011
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 11895 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje monstera Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 10:40
Voki Hvala ti puno ! SmileEmbarrassedHug  Baš si lijepo objasnio što se tiče Pepina i Asimine.....Ne preostaje mi nego pričekati da vidim kako će se naredne godine moje biljke Pepina ponašati.....Valjda će se jednom i sjetiti da bi trebale procvasti i dati koji plod...EmbarrassedHeart
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
Na vrh
Wolfsbane View Drop Down
Mladi grm
Mladi grm


Pridružen: 11 Ožujak 2012
Lokacija: .
Status: Offline
Bodovi: 708 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Wolfsbane Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 13:48
Originalno poslano od člana monstera monstera napisao:

Originalno poslano od člana administrator administrator napisao:

kako "šuplji" paradajzi... u čemu je fora???

   Admine, " šuplji paradajz"  ima jako malo sjemena , mesa gotovo ni nema, sličan je kao paprika, sjemenke se drže na jednoj nešto malo mesnatoj ko kuglici..ostalo je sve prazno.....Kao takav nema baš ni sočnosti kao obični pa je stoga idealan za razna punjenja....Npr. rižom i mesom ili samo mesom.....a također kombinacija friškog sira i šunke je idealan brzinski recept....Također ne mora biti namjenjen samo za razna punjenja, može se iskoristiti za salse, za sušenje ili bilo što što Vam padne na pamet... Ja kad sam ih kupila čovjek mi je odmah rekao da nisu baš nešto ukusni sami za jesti, ali eto nekome se i takav sviđa za jesti.....nemam ništa protiv, svatko nešto voli ...EmbarrassedHeart

  Moram reći što s etiče rodnosti, svi ga hvale i vidim da je to opravdano....Ja imam dvije ili tri biljke, a uberem ga sasvim dovoljno, neću reći ni malo, ni puno, ali zadovoljna sam njegovim urodom..SmileThumbs Up



ne bih bas rekla da nema mesa, barem ova moja sorta:

ono sto nema, a sto je recimo cesta prituzba od ljudi koji ne vole sirovi paradajz, je sluzavi dio sa sjemenkama. ostalo je manje vise normalno. kod mene svi odusevljeni sa njim bas zbog nedostatka tog sluzavog dijela. 
velika gorica
Na vrh
Ante00 View Drop Down
Upravo klijam
Upravo klijam
Avatar

Pridružen: 19 Prosinac 2012
Lokacija: Iza duge
Status: Offline
Bodovi: 103 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ante00 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 13:54
Zanimljiva tema,,, zna netko popuzdano da li je Solanum melongena ( ukrasno jaje) jestiva ili ne ??

Više o mom vrtu na: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=7341&title=moj-seoski-povrtnjak
Na vrh
monstera View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 24 Kolovoz 2011
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 11895 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje monstera Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 14:19
Wolfsbane, ono što sam mislila da ta rajčica nema "mesa" odnosi se isključivo na ono popunjeno središte...Vidim da su i tvoje rajčice dosta slične mojima, samo što su moje više kao nekakve blago "zgužvane"...Smile

 Ante , ja mislim da je ukrasno jaje isključivo ukrasna biljka i kao takva nije jestiva, bar sam tako čula.....
 
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
Na vrh
Ante00 View Drop Down
Upravo klijam
Upravo klijam
Avatar

Pridružen: 19 Prosinac 2012
Lokacija: Iza duge
Status: Offline
Bodovi: 103 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ante00 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Kolovoz 2013 u 14:56
hvala za brzi odgovor pozzz
ukoliko će netko imati nešto zanimljivo za razmijeniti od "egzotičnog" povrća neka se javi sa svojom ponudom; u razmjenu nudim vlastito sjeme:
kiwano, mungo grah, tomatiljo, peruanska jagoda, plavi lan, dinja tiger, cyclantera pedata, bijeli krastavac, azuki grah, krastavac lemon, bodljikava rajčica, rajčice ( bijela , žuta, zelena, ljubičasta, standard + mini verzjie) itd.... u obzir dolazi samo zamjena
Na vrh
monstera View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 24 Kolovoz 2011
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 11895 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje monstera Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 28 Rujan 2013 u 12:43
 Recite mi da li je nekome poznata biljka Chia (Salvia Hispanica)  ?  Da li ste kad sijali ovu korisnu biljku u svom vrtu ? Kakva su vaša iskustva?  

 Biljka je još uvjek rijetka kod nas pa je stoga vjerojatno jako malo onih koji su čuli za nju i za sve dobrobiti koje ova biljka doprinosi  za ljudsko zdravlje... Evo nešto o tome...

 8 dobrobiti Chia sjemenki

Chia sjemenke (lat. Salvia hispanica) plod su biljke iz porodice metvice, koja raste u Meksiku i Gvatemali.
Povijest nam kazuje da je chia bila vrlo važna biljka u aztečkoj civilizaciji.
I po izumiranju aztečke civilizacije, chia je ostala u upotrebi u toj regiji, ali je ostatak svijeta nije poznavao do prije četvrt stoljeća.
Tada ju je istraživač Wayne Coates počeo proučavati kao mogući usjev za farmere na sjeveru Argentine.
 Coates je započeo svoj rad na chiji 1991., postavši zagovornik primjene tih sitnih sjemenki u kulinarstvu i alternativnoj medicini.





Nevjerojatna nutritivna vrijednost


Sićušne sjemenke, koje su bijele ili tamnosmeđe do crne boje, imaju visoku prehrambenu vrijednost.
 Tijelo opskrbljuju proteinima, vitaminima A, B, E i D i mineralima kalcijem, kalijem, bakrom, željezom, manganom i cinkom.
Osim toga, odličan su izvor vlakana – balastnih tvari koje pospješuju probavu.

Chia sjemenke imaju:

  • osam puta više omege-3 od lososa
  • šest puta više kalcija od mlijeka
  • triput više željeza od špinata
  • petnaest puta više magnezija od brokule
  • šest puta više bjelančevina od graha
  • četiri puta više fosfora od neobranog mlijeka


 
Hranjive u svakom obliku


Ove sjemenke imaju brojne prednosti pred lanom, “suparnikom” među izvorima omege-3.
Dok je lan nužno usitnjavati radi optimalnih učinaka, chia sjemenke u svakom obliku imaju jednako visoku nutricionističku vrijednost.
Dobra je strana ovih sjemenki i mogućnost da budu dugo pohranjene bez gubitka svojstava.

Svestrano djelovanje na zdravlje


Chia sjemenke imaju vrlo pozitivno djelovanje na organizam - daju više energije, pomažu probavi i snizuju kolesterol, no to nije sve.
Saznajte zašto su chia sjemenke najpopularnija superhrana u svijetu!

1. Pomažu kod dijabetesa

Chia je potencijalni prirodni lijek za dijabetes tipa 2, koji se  istražuje u mnogim laboratorijima svijeta.Želatinasta ovojnica koju sjemenka chije razvije u doticaju s tekućinom može spriječiti naglo povećanje glukoze u krvi.


2. Poboljšavaju zdravlje krvnih žila

Dokazano je da sjemenke chije podižu “dobri kolesterol“ (HDL), dok snizuju “loši kolesterol“ (LDL) i trigliceride.  

3. Štite probavu i čiste crijeva

Samo jedna porcija (3 žličice ili oko 30 grama) sjemenki chije sadrži 11 grama vlakana - trećinu preporučene dnevne doze za odrasle.
Dodavanje chije u prehranu jednostavan je način reguliranja probave.
Velik udio vlakana omogućuje čija sjemenkama da na blag i prirodan način čiste crijeva i poboljšavaju apsorpciju hrane.

 
4. Snabdijevaju zalihama omege-3

Sjemenke chije pune su omega-3 masnih kiselina (gotovo 5 grama po porciji).
Ove masne kiseline važne su za zdravlje mozga i zglobova. Organizam ih može puno lakše apsorbirati nego sjemenke lana.


5. Jačaju zube i kosti

Porcija sjemenki chije sadrži 18 posto preporučene dnevne doze kalcija.
Konzumacijom chije čuvamo zdravlje zubi i kostiju te sprečavamo osteoporozu.

 
6. Opskrbljuju kvalitetnim bjelančevinama

Sjemenke chije izvrstan su izvor bjelančevina za vegetarijance i ne sadrže kolesterol.
Jedna porcija ovih supersjemenki ima 4,4 grama proteina, blizu deset posto preporučene dnevne doze.

 
7. Poboljšavaju san

U sjemenkama chije nalazi se triptofan - poznata aminokiselina koja poboljšava san, pomaže u reguliranju apetita i podiže raspoloženje.  


8. Potpomažu mršavljenju

Zbog visokog udjela vlakana i proteina, kao i vrijednih nutrijenata, chia sjemenke posebno se preporučuju osobama koje žele smršavjeti.
Ubrzavaju apsorpciju hrane i razgradnju masnoća u organizmu, te daju dugotrajan osjećaj sitosti i imaju nizak glikemijski indeks.


Kako koristiti chia sjemenke u prehrani


Budući da su bez okusa, sjemenke neće utjecati na okus vaše hrane, što ih čini pogodnima za dodavanje nebrojenim jelima.
Možete ih cijele posipati po salatama, tostu, desertu, jogurtu ili ih samljevene dodavati frapeima.
Možete ih dodati u tijesto tijekom pripreme kruha, kolača ili peciva.Od ovih sjemenki pravi se i bezglutensko brašno koje možete koristiti samostalno ili u kombinaciji s drugim vrstama brašna.

Chia se koristi i kao zamjena za jaja i za zgušnjavanje juha.

Prije korištenja chia sjemenke se preporučuje natopiti u vodi ili nekoj drugoj tekućini najmanje 10 minuta (možete i preko noći).

Po mogućnosti, chia sjemenke uvijek dodajte na kraju kuhanja jer termičkom obradom gube dio svojih hranjivih tvari.

     ( tekst posuđen s net-a Embarrassed )
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
Na vrh
anabistrica View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar
4. Najljepši vrt - prijatelj životinja

Pridružen: 09 Studeni 2011
Lokacija: Marija Bistrica
Status: Offline
Bodovi: 4011 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje anabistrica Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 01 Listopad 2013 u 21:18
Bravo Monstera, tema je izvrsna. Imam par grmova goi bobica koji cvatu ali se cvjetovi ne oplođuju. Hvala na informaciji da su i listovi korisni pa ću ih malo osušiti za čaj po principu "daj kaj daš".
Goi se jako lako razmnožava reznicama, svaka se zakorijeni.
Lepe ti je Zagorje zelene
Na vrh
monstera View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 24 Kolovoz 2011
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 11895 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje monstera Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 11 Listopad 2013 u 21:01
  Oprosti Ane moja,  tek sad sam vidila ovaj tvoj post....EmbarrassedHeart  Ja sam sijala Goji, imam male sadnice koje ću morati spremiti na zimovalište negdje u kuću. Ono što je meni super kod njih, brzo niću, ako imaju povoljne uvjete i ako je lijepo toplo. Nije mi jasno za ovo što kažeš da imaju cvjetove, ali se cvjetovi ne oplođuju, pa zar nije netko negdje rekao kako ih treba imati više da bi se dogodilo samooprašivanje ErmmQuestion S obzirom da ih ti imaš par grmova, ne znam u čemu je onda problem da se međusobno ne oprašuju...GeekQuestion

 Inače Goji biljka je cijela iskoristiva tj. i kora , grančice i drvo, ako se ne varam od kore se pravi prah koji je jako dobar za posipanje rana...
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
Na vrh
monstera View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 24 Kolovoz 2011
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 11895 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje monstera Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 11 Listopad 2013 u 21:04
  Samo da kažem konačno sam postala vlasnica i par sjemenkica Chie ! smile198 Sad samo dobro proučiti i imati strpljenja do proljeća, a onda krećem u sjetvu istih...Thumbs UpTongue
 
  
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 15 Listopad 2013 u 16:37
Ipomoea batatas
Poreklom je iz tropskih krajeva srednje i Južne Amerike, sa Anda (Peru i Kolumbija) gde se u ishrani koristi preko 5000 g i ima veliki ekonomski značaj, a u poslednje vreme sve više se širi i u toplijim krajevima umerenog klimata kao povrće i kao ukrasna biljka. Još u pred Kolumbovskom periodu proširio se do Z. Indije, J. i I. Polinezije, Uskršnjih Ostrva i Novog Zelanda. Španci su slatki krompir doneli u Evropu i na Filipine, odakle se širio u Mediteranu i Dalekom Istoku.
Ovo je višegodišnja, zeljasta puzavica, sa stablima dužine 1-5 m. koja se ukorenjuju u dodiru sa zemljom. Visina biljke je obično oko 20 cm. Bočno korenje zadebljava i formira izdužene ili vretenaste krtole, dužine do 30 cm, sa tankom pokožicom bele, krem, žute, roza, narandžaste, crvenkaste ili ljubičaste boje, kao i različite boje mesa krtole. U tropskim uslovima težina krtole može dostići i 10 kg, dok u umerenom klimatu može biti od nekoliko grama do preko 3 kg. Listovi imaju duge lisne drške, srcasti su, celi po obodu ili prstasto izdeljeni na više segmenata (3,5,7), svetlo zelene, zelene, sivkasto zelene, krem, roza, crvenkaste, purpurne do tamno ljubičaste boje ili varijegirani. U pazuhu listova su dosta krupni, sedeći, levkasti cvetovi bele, roza ili bledo lila boje. Oprašivanje vrše uglavnom pčele, a plod je četverodelna čaura sa crnim ili braon semenkama, promera 3,5 do 4,5 mm. Postoji i veliki broj varijeteta i sorti koje ne cvetaju.

Gajenje
Gomolji ove vrste veoma brzo kreću u vodi, gde mogu ostati dosta dugo i kada se pojave stabla sa listovima. Optimalna temperatura je 25-30 stepeni, bez hladnih noći. Osetljiv je na niske temperature, na nižim temperaturama od 20 stepeni usporava se rast. Pozitivno reaguje na unos mineralnih i organskih đubriva, mada uspeva i na siromašnijim zemljištima. pH od 4,5-7. Najviše mu odgovaraju regioni sa godišnjim padavinama od 750-1000 mm, odnosno najmanje 500 mm tokom vegetacije. Najkritičniji period za vodu je 50-60 dana posle sadnje, odnosno period formiranja krtola. Loša aeracija zemljišta i zadržavanje vode u zemljištu zaustavljaju rast korena i krtole trunu. Zavisno od sorte i uslova gajenja neophodan je vegetacioni period od 2-9 meseci da bi krtole bile spremne za konzumaciju. Krtole se čuvaju pri temperaturi 13-16 stepeni i pri visokoj vlažnosti vazduha (85-90%).

Razmnožavanje
Retko se razmnožava semenom pošto veliki broj sorti i ne cveta. Uglavnom se razmnožava delovima naklijalih krtola ili delovima grana. Obično se prošlogodišnje krtole ili delovi krtola naklijavaju u specijalnim komorama, nakon 5-6 nedelja se obrazuju dugački izdanci koji se seku i reznice dužine 20-30 cm se sade u vlažnu zemlju, jer se setvom krtola dobija nizak prinos i loš kvalitet krtola. Posađene reznice se veoma brzo ukorenjuju, ali je neophodno prvih 30-60 dana održavati zemlju vlažnom. Od sadnje do berbe, zavisno od sorte, potrebnan je period od 90-150 dana. Krtole se nakon vađenja suše da bi zarasle ogrebotine i delovi preloma krtole i kako bi otvrdnula tanka pokožica pre skladištenja.

Saveti
Sorte sa belom ili žućkastom bojom mesa krtole su manje slatke u odnosu na sorte sa narandžastom ili roza bojom mesa krtole. Krtole sadrže oko 30% skroba, 6% glukoze, bogate su vitaminima A (naročito žute i narandžaste krtole), C i B, mineralima, Fe, Ca, Na. Krtole ljubičaste boje sadrže antocijan koji ima antioksidativna svojstva, te smanjuje rizik od kancera, čira, bolesti kardiovaskularnog sistema i očiju.
Reznice se lako ukorenjuju u vodi, a mogu se i gajiti u vodi, npr. u akvarijumima gde je rast ubrzan zahvaljujući amonijaku i nitratima koje biljka uklanja iz vode i tako poboljšava kvalitet vode. Najveći proizvođač slatkog krompira je Kina, a pored ljudske upotrebe koristi se i u ishrani životinja. U Izraelu su ostvareni prinosi od 80 tona/ha.

Bolesti i štetočine
Gusta loza sprečava razvoj korova na parceli, a hemija nije neophodna pri proizvodnji slatkog krompira, pošto ove biljke retko napadaju bolesti i štetočine.
Usled nepropusnog zemljišta i zadržavanja vode u predelu korena dolazi do trulenja krtola.
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
monstera View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 24 Kolovoz 2011
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 11895 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje monstera Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 17 Listopad 2013 u 11:20
 
Već se jako dugo interesiram za batat narančastog ili  rozog mesa, no nikako nigdje naići na njega....ConfusedOuch
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
Na vrh
monstera View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 24 Kolovoz 2011
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 11895 		Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje monstera Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 03 Veljača 2014 u 23:35
                          Slanutak ili leblebija  (lat. Cicer arietinum)
Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  <123>
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,297 sekundi.