Medonosno bilje
Web: Cvijet.info
Kategorija: Ostale biljne vrste - Forum o biljkama
Ime foruma: Začinsko i ljekovito bilje
Opis foruma: Ljekovi i začini u mome vrtu.
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=6281
Datum ispisa: 14 Svibanj 2024 u 08:23
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com
Tema: Medonosno bilje
Objavio: schumy
Tema: Medonosno bilje
Datum objave: 29 Kolovoz 2011 u 08:31
|
Dobro jutro svim forumašima:
Da se predstavim: moj nick je "schumy", ljubitelj i poznavtelj cvijeća i ostalog raslinja koje me zanima od moje najranije mladosti. Budući nema na forumu portala pod nazivom "predstavlja se novičlan", to sam ovim putem izvršio predstavljanja. Aktivni sam pčelar i vinogradar, pišem puno o medonosnom bilju, pa ako vas to interesira mogu i ovdje objaviti par svojih uradaka. Vas svih bih zamolio da mi šaljete slike ljekovitog, začinskog i medonosnog bilja kako bih popunio kolekciju i galeriju svojih slika. I ja vama mogu poslati sve iz svoje galerije što vas zanima....Pozdrav.........schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Odgovori:
Objavio: Lovro
Datum objave: 29 Kolovoz 2011 u 08:40
|
schumy, dobro došao! Ja sam mislila da buš napisal da voliš aute i brzine, a ti si ljubitelj cvijeća i osatalog raslinja!  Šalim se! Mislim da je ovo link za predstaviti se! http://www.cvijet.info/forum/forum_topics.asp?FID=34 - http://www.cvijet.info/forum/forum_topics.asp?FID=34 uživaj s nama! ------------- Varaždin, stari moj grad! |
Objavio: Drug Mile
Datum objave: 29 Kolovoz 2011 u 08:56
|
Pozdrav schumy! Meni je tema medonosnog bilja vrlo zanimljiva, trenutno nemam pčele ali uređujem (sadim) jedan vrlo mješoviti vrt pa nastojim paziti i na to. |
Objavio: schumy
Datum objave: 30 Kolovoz 2011 u 10:56
Lovro, imam ja hoby-ja "koš i još" a nick "schumy" imam upravo radi velikog Michaela Schumahera. Ja sam fan Ferrarija još od malih nogu i kada se "poklopila" situacija da je Schumy došao u Ferrari mojoj sreći nije bilo kraja. Utrke F1 pratim pomno otkada znam za sebe i to je u doba dok nije bilo medija kao danas (TV, NET, društvene mreže) bilo vrlo teško i zahtjevno, prema teško dostupnim podatcima i tu-i-tamo napabirčenim vijestima. Sada u ovo "novo" doba snimam sve trke F1 već 12 godina... Uz F1 bavim se kao hobijem i uzgojem kaktusa, koje u novije vrijeme moram malo zanemariti jer sa "ful ufuran" u pčelarstvo i vinogradarstvo. Toliko ukratko o meni, sve što vas još interesira tu sam da vam odgovorim i pokušam ostvariti moja nastojanja da sa krugom ljudi koji istinski vole prirodu družim na ovome portalu koji sam ocijenio kao pravi za moj slogan u pčelarstvu koji glasi "za čistu prirodu i obilje pčelica".... Pozdrav..........schumy P.S. Ukoliko koga od vas interesira moj hoby "pčelarstvo" na forumu portala "Pčelarstvo bosne i hercegovine" pod nickom "schumy" su svi moji postovi i (nadam se) teme koje će sve prave prijatelje Prirode razveseliti Ovaj forum je otvoren za pristup svim zainteresiranim gostima |
LOVRO napisao:Objavio: schumy
Datum objave: 30 Kolovoz 2011 u 11:01
Drug Mile, medonosno bilje se dijeli u tri velike skupine: 1.) Medonosno drveće 2.) Medonosno grmlje (šiblje) 3.) Medonosno nisko raslinje (trave, grmići, buseni, ostale forme niskog raslinja) Što te zanima oko uređenja tvoga vrta, slobodno pitaj rado ću ti pomoći! Pozdrav............schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Drug Mile
Datum objave: 31 Kolovoz 2011 u 12:48
Imam mnogo samoniklog bilja na svojoj zemlji, ili oko nje, pa u dilemi što eliminirati a što ostaviti, vodim računa i o tome je li biljka možda meni "beskorisna", ali korisna pčelama (ili pticama, divljači...). Jer tako može meni postati korisna, kada budem imao pčele. Recimo stablo divlje kruške. Na rubu je terena, zapravo i ne smeta puno, i da ga srušim ne bi mi puno značilo, a čitam da je medonosna biljka. Zato ću ga ostaviti. Samo tu nalazim problem jer ne poznajem dovoljno bilje, pa možda nehotično posječem nešto što je od velike koristi za pčele. U pravilu, kod krčenja šume gledam ostaviti sve što je rijetko, recimo neki nepoznati grm zaobiđem ako je jedini na terenu, a neki drugi nemilice sječem ako vidim da isti takvi rastu svuda naokolo. Imam puno lijeske, jasena, graba, neko grmlje poput drena samo su bobice sitne i crne, imam nekoliko javora, hrast, bukvu, divlju trešnju, krušku, jabuku, i još tko zna što jer mi je dio terena nepristupačan. Imam i livadu koja neće dugo ostati livada, tu ću saditi voćnjak, uzgajati žitarice, itd. Po svemu sudeći, kada budem radio med, to će biti neki mix jer ne mislim prodavati, a osobno više cijenim dobru mješavinu nego neki strogi bagrem ili kesten i sl. Pa me zanima, ima li neka biljka koja kvari okus medu, ima li nešto što se svakako ne isplati imati u blizini pčela? Mogu li slobodno povećavati biološku raznolikost i očekivati da ću imati dobar med? |
Objavio: schumy
Datum objave: 01 Rujan 2011 u 09:08
|
Drug Mile, medonosno bilje je podijeljeno kako sam ti već i napisao u tri osnovne grupe - drvlje, šiblje i travnato bilje, a po porijeklu nektara dijeli se na: 1.) Med dobiven iz svih vrsta cvjetnica (drvo- bagrem, lipa, kesten, divlja i pitoma jabuka, kruška, trešnja, kao "naše" drvlje i donešeno i zasađenu u umjetnom uzgoju - evodija, paulownija, koeluterija, tibetanski goji, ... 2.) Med životinjskog porijekla od štitastih i lisnih uši koji je obično tamnije boje i koje narodski zovemo "šumski med" Zato ne sijeci ništa što ne prepoznaješ kao potencijalno medonosno bilje nego se orijentiraj samo prostorno tj. uređuj sebi stanište za određenu vrstu djelatnosti kao vrt, njiva, sjenokoša i sl. Još nešto, pojedinačna stabla i grmovi nisu paša za pčele koju one mogu znatnije iskoristiti, zasadi moraju biti plantažni za nisko raslinje ili šume za drveće. Ja svake godine zasadim do 50 kom drveća (pretežno lipa, kesten, bagrem) koje sadim po šumi oko svojeg imanja i sijem sjemenom po livadama koje se kose kokotac žuti i bijeli, djetelinu crvenu i bijelu, esparzeta... U svakom slučaju sve što trebaš po ovoj temi slobodno pitaj, ja sam uvijek spreman pomoći. Za danas toliko, pozdrav............schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Mari,5510
Datum objave: 01 Rujan 2011 u 10:28
schumy dobrodošao što znaš o biljci solidago vezanu uz ovu temu ------------- |
Objavio: enrikova nona
Datum objave: 01 Rujan 2011 u 12:49
schumy dobro nam došao , ja za sada nemam pčele ali možda nabavim 2 košnice za vlastitu uporabu ali su mi nekidan navratili poznanici koji se bave naveliko išli su kupiti faceliju pa sam užicala malo sjemena pola sam odmah bacila po vrtu a pola ostavila za proljeće čitala sam osim što je medonosna da je korisna i za tlo kao zelena gnojidba 
------------- <ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna |
Objavio: schumy
Datum objave: 01 Rujan 2011 u 15:47
MARI, 5510 znam dosta i mislim da znam smisao tvoga pitanja. Suhoparnim rječnikom rečeno to je INVAZIVNA BILJKA koja je u Europu dospjela u 19.stoljeću. Rječnikom pčelara to je JEDAN OD NAJBOLJIH MEDONOŠA, ja osobno ju svrstavam u "zlatnu ligu" medonoša (bagrem, kadulja, esparzeta, evodija, kokotac, kesten, lipa, cigansko perje, bagremac -amorfa....) Od nabrojenih alohtone biljke (donešene, nezavičajne) su bagrem, esparzeta, cigansko perje, bagremac -amorfa....), a to su redom i ljekovite biljke, iako ih mnogi tako ne doživljavaju, već ih kore i grde.... Odgovor na pitanje: ZLATNICA VELIKA ( Solidago virga-aurea L. ), Ljekarnički naziv : Herba solidaginis virga-aureae Ostali uvriježeni (narodni nazivi) -čelebi-grana (turcizam, najviše se upotrebljaba u BIH-i) -štapika, zaltošipka (u Hrvatskoj) -navadna zlatna rozga (po fratru Simonu Ašiču, Slovencu, koji je ljekovito bilje najbolje u svijetu klasificirao po rodu i vrsti, namjeni i uporabi te načinu pripravljanja ljekovitih pripravaka za svaku bolest i neugodu..... Zaltošipku neki pčealri svrstavaju u najboljeg medonošu jer cvjetai medi u 7 i 8 mjesecu kada je za pčelarstvo "koma" i ništa pčele ne mogu naći u prirodi! I ja sam sklon ovom mišljenju što se pčelarstva tiče. U sjevernoj Americi i Kanadi su poznate medonosne vrste: a) USA.......Solidago californica L. (lat), engleski California Goldenrod b) CANADA.......Solidago canadensis L. (lat), engleski Canada Goldenrod, Canadian Goldenrod Nadalje sa aspekta ljekovitosti je nezaobilazna za liječenje svih vrste proljeva, urinarnih tegoba i sl. i čak joj se u više latinskih naziva i određuje djelovanje jer je u dodatku "urea" nakon naziva ZLATNICA VELIKA. Zlatnica je u svijetu zastupljena sa preko 180 vrsta, tako da i ova "naša" koja je uvezena i ustvari je alohtona vrsta već ima svoj dodatni naziv koji će se u najnovijoj budućnosti usvojiti kao jedan od povarijeteta zlatošipke..... Nadam se da nisam bio preopširan, za danas toliko, pozdrav.............schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: schumy
Datum objave: 02 Rujan 2011 u 07:23
Enrikova nona, dobro jutro! Facelija se puno bolje zakorjenjuje i počne sa rastom ako
se sije u zaoranu zemlju. To obično rade na velikim površinama jer je jako
dobra krmna biljka a ako se ne iskoristi najesen se jednostavno zaore i kao
"zelena gnojidba" vrši oplemenjivanje tla sa dušikom kao i sve
djeteline. Ona medi u isto vrijeme kada i jedan od najboljih medonoša - bagrem, a pčele ju "vole" do te mjere da će radije posjećivati nju nego bagrem, što je šteta jer se ipak treba iskoristiti bagremava paša koja je obilnija i ide jednom u godini a faceliju se može pametnim tajmingom sijati u vrijeme koje nam odgovara. Pozdrav............schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Božikovine
Datum objave: 02 Rujan 2011 u 08:56
|
schumy, obdro došao i ajde malo navrati http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=5962&PN=3 - do nas. ------------- |
Objavio: schumy
Datum objave: 02 Rujan 2011 u 14:12
|
Božikovine, bio ja"kod vas" - sve je super, samo je to američki način pčelarenja koji se unekoliko razlikuje od nas. Ja ću vam (ako se slažete) poslati slike sa moga pčelinjaka. Lijepo je da se družite sa Prirodom (cvijeće, raslinje, pčelice...) i uvijek ću vam pomoći oko svih stvari koje ja znam.Gdje ste stacionirani ako nije tajna?Pozdrav............schumy
------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Mari,5510
Datum objave: 02 Rujan 2011 u 18:16
|
zahvaljujem na iscrpnom odgovoru, sve mi je novo u vezi ljekovitosti zlatnice.. evo jedne slike iz mog vrta  ------------- |
Objavio: schumy
Datum objave: 02 Rujan 2011 u 18:44
|
Super Mari,5510 lijepa ti je i razgranata ova tvoja zlatnica, samo da ti kažem da se razmnožava dijeljenjem korijena, a oprašuje se samo pomoću pčele medarice, zato je simbioza ovoga cvijeta i najvrijednijeg kukca u Prirodi ovako posebna.....Pozdrav.................schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Božikovine
Datum objave: 02 Rujan 2011 u 18:54
Stacionirani smo u Prkosu, blizina Lasinje na desnoj obali Kupe. Radiona(čitaj garaža) nam je u Vrbovuc. Do informacija možemo lako pošto smo okruženi vekilim pčelarima no mi smo se odlučili za "svoj put". Nekako nam najviše leži japansko tradicionanlo pčelarenje a janapske košnice su uz funkiconalnost i pravi ukrasi u vrtovima. Ne leži nam intenzivno pčelarenje pa smo se odlučili za stacionarni tip pčelarenja. Za sada imamo RV(rodna voja) košnice no tek smo početnici. Na proljeće planiramo naseliti par "japanskih" košnica i mislimo polako povečavati njihov broj. ------------- |
Objavio: schumy
Datum objave: 03 Rujan 2011 u 07:41
|
Božikovine, dobro jutro, razumijem vas potpuno, vi ste istinski ljubitelji Prirode. Zato bih vam preporučio da se pozabavite i uzgojem solitarnih pčela i bumbara. U nekih vrsta njihova "košnice"-nastamba je svežanj šuplje trske koja se zaveže u snop i postavi horizontalno na neko postolje. Pojedine vrste kojima je to prirodni dom same će naseliti ove nastambe. To su uz pčelu medaricu vrijedni oprašivači bilja i nezamjenjivi dio prirodnog lanca reprodukcije flore... Pozdrav......schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Božikovine
Datum objave: 03 Rujan 2011 u 09:44
|
Solitarnih pčela ima dosta u blizini našeg stacionara tako da i hnetrebamo uzgajati.
Napiši nešto o uzgoju bumbara i kako da se riješimo srtšljena. Iamo ih za izvoz. Može i nešto o pčelarenju u pletarama. ------------- |
Objavio: Silvy
Datum objave: 05 Rujan 2011 u 06:21
|
Schumy, baš sam se pitala koja je to tako lijepa medonosna biljčica koju su okupirale pčelice. http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/zlatnica/31864.aspx">  ovo je samo jedan dio, na svakom od četiri cvijeta pčelice su marljivo radile |
Objavio: schumy
Datum objave: 05 Rujan 2011 u 07:29
|
Silvy, to je zlatošipka ili zlatnica velika (Solidago virga-aurea L), o njoj sam spremio štivo (članak) koji ću sutra ovdje objaviti.
Spada u red jednog od najboljih medonoša i po ljekovitim svojstvima u prvih 10 trava (bilja) koje se nalaze u prirodi. Kuriozitet je da je to alohtona biljka (donešena k nama) tijekom 19 stoljeća putevima ondašnjeg "bum"-a trgovine i razmjene sirovina i dobara između Novog Svijeta (Amerike) i Europe. Tu biljku naši stručnjaci zovu "biljka-invazor", ili "ljuti kolonizator" jer se brzo prilagođava i širi na novim staništima. Voli sunce, sjenovite obrube neobrađenih livada i krčevina, blizinu vodotokova i ušća potoka i rijeka, pa na taj način postaje sve prisutnija u našem okolišu. Biljke-invazori su i bagrem (robinia pseudoacacia) i cigansko perje (Asclepias syriaca L.) te amorfa (bagremac, amorpha fruticosa),koje su sve redom ljekovite biljke i izvrsni medonoše! Mislim da u ovome prijeporu moramo ostati na strani naših "dragih" invazora koje ja volim i sa ushićenjem ih gledam u punome cvatu kada ih pčelice neumorno oprašuju...... Do sutra, pozdrav..............schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Silvy
Datum objave: 05 Rujan 2011 u 07:45
|
Hvala, schumy na objašnjenju. Volim prirodu i sve u vezi s njom. Od cvijeća, ljekovitog bilja, životinja. Pročitam svaki tvoj članak. Ali nikad ne mogu sve znat, uvijek se učimo. pozdrav schumy 
|
Objavio: schumy
Datum objave: 06 Rujan 2011 u 22:16
|
Dobra večer, nikako mi ne ide "downloudanje" mojeg štiva sa slikama pa ću sutra postaviti sve zajedno na forum. Radi se o "zlatošipki" (velika zlatnica) o kojoj je ovih dana bilo pitanja i rasprave. Do sutra...............schumy     ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Drug Mile
Datum objave: 11 Rujan 2011 u 12:04
| Koji je značaj lavande za pčele? Uglavnom viđam bumbare na grmovima lavande, ne pčele, možda nitko u mom kraju ne drži pčele, ili ima lavanda ne odgovara? Odgovara li pčelama da u mješovitnom vrtu posadim posvuda lavandu? Bojim se da im ne bi smetalo. |
Objavio: Božikovine
Datum objave: 11 Rujan 2011 u 19:29
|
Lavanda (Lavandula officinalis L.) je višegodišnji gust grm s uskim, svijetlim listovima i ljubičasto - modrim cvjetovima skupljenim pri vrhu grančica u obliku prividnog klasa. U našu zemlju prenesena je iz Francuske, uglavnom na otok Hvar gdje je vrlo raširena. Prvenstveno se uzgaja radi dobivanja eteričnog ulja koji se koristi u kozmetici i farmaceutskoj industriji. Cvate u lipnju i srpnju, oko 30 dana, veoma je bogat izvor nektara i daje visoke prinose meda po košnici te se smatra jednom od najsigurnijih pčelinjih paša. Ipak, lavanda ima i jednu lošu osobinu: na njoj i za najbolje paše pčele redovito oslabe, a matica prestane nesti. Razlog tome je što cvjetovi lavande nemaju dovoljno peluda, tako da može doći do potpunog nestanka legla, o čemu treba voditi računa. Lavandin med je svijetložut, bistar i proziran, jakog mirisa po biljci i oštrog okusa zbog čega mnogim potrošačima nije omiljen. ------------- |
Objavio: schumy
Datum objave: 18 Rujan 2011 u 12:45
|
Drug Mile, dobar dan! Nisam ti stigao odogovriti jer nisam 5 dana bio u Hrvatskoj a onda sam "navalio" na vinnograd i jučer smo konačno imali berbu. Lavanda je jedna od najmedonosnijih biljaka i moj je odgovor na tvoje pitanje sadi ju koliko god možeš i imaš mogućnosti! Nedostatak je ove paše što kod intenzivnog medenja pčele ostanu bez legla jer lavanda ima samo prinos nektara, a peludi koja je potrbna za razvoj legla "nema ni za lijek" - u doslovnom smislu! Opisani slučaj je kod monokultura sa zasadima lavande, kod nas je taj slučaj izražen samo na Hvaru, dok je značajno naglašen u Francuskoj - točnije Provansi gdje su, kako je poznato zasadi lavande najveći u svijetu. I kod mene ima na udaljenosti 500 ÷ 800 m od moga pčelinjaka farma lavande i pčele ju pomiješaju sa livadom pa se skupi jedno vrcanje visokokvalitetnog meda... Za bolje razumijevanje, - pelud je kruh pčelama, a med je hrana, preživljavaju i normalno se razvijaju samo ako su obje komponente dobro izbalansirane. Toliko od mene, ako još nešto treba za pojasniti, slobodno pitaj, pozdrav..................schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: schumy
Datum objave: 27 Rujan 2011 u 19:49
|
Početi ću objavljivati napise o medonosnom bilju, a budući je ono mahom i ljekovito volio bih da mi kritičkim osvrtima pomognete u ocjeni oblikovanja ovih mojih uradaka jer se spremam za par godina izdati knjigu kada se sakupi dovoljno "gradiva". Pozdrav.....schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: schumy
Datum objave: 27 Rujan 2011 u 19:54
|
Forumaši, evo vam moj novi naslov iz podforuma "MEDONOSNO BILJE", ZLATNICA VELIKA, ZLATOŠIPKA NAZIV: ZLATNICA VELIKA, ZLATOŠIPKA, ZLATNICA KASNA, ZLATNI PRUT, ČELEBI-GRANA, ŠTAPIKA, NAVADNA ZLATNA ROZGA, DRIJEMAVICA, ZLATNA RATVICA, ŠTAP SV. PETRA LATINSKI NAZIV: ZLATNICA VELIKA (Solidago virga-aurea L., Solidago gigantea Ait.) Engleski naziv: Goldenrod http://s759.photobucket.com/albums/xx239/schumy_2010/ZLATOSIPKA/?action=view¤t=Z-11.png">  Sl. 1. Raspupani cvjetići zlatošipke mame svojim izgledom i svjetložutom bojom na zelenoj podlozi stabljike biljkeZlatnica velika (zlatnica velika, zlatošipka, zlatnica kasna, zlatni prut, čelebi-grana, štapika, navadna zlatna rozga, drijemavica, zlatna ratvica ili štap Sv. Petra), je cvjetnica iz velike porodice Asteraceaea. Ovome rodu pripada otprilike 150 vrsta, po nekom autorima i 180 vrsta što je vjerojatno prihvatljivije zbog činjenice da se ova biljka brzo širi i zaposjeda nova staništa a usto ju i vrtlari križanjem pojedinih varijeteta razmnožavaju i kao pripitomljenu sade u vrtovima i parkovima kao ukrasnu biljku s egzotičnim izgledima.... Zlatošipka je višegodišnja biljka porijeklom iz Sjeverne Amerike. U Europu je donešena sredinom 19. stoljeća kao ukrasna vrsta, a razvojem trgovine dospjela i u naše krajeve. Budući je vrlo prilagodljiva ustvari (po nekom autorima) je agresivni kolonizator ubrzo se proširila i zaposjela sva napuštena polja, krčevine, rubove šuma te vodene kanale i riječne obale. Zlatošipka u prirodi raste na neobrađenim površinama zemlje, najrađe po zasjenjenim rubnim dijelovima livada, uz rijeke i potoke te u suhim i svijetlim šumama, na šumskim čistinama i visokim stijenama planina. Sva ova staništa puno kazuju i o njezinoj osobini da „voli sunce “. Rasprostranjena je gotovo u cijeloj Europi, a u njezinoj postojbini Sjevernoj Americi pčelari u Canadi i USA ne mogu zamisliti da nema pčelinje paše s ove biljke, toliko je uvriježena i rasprtostranjena u pčelarskom svijetu Novoga Svijeta pa ćemo spomenuti samo neke vrste karakteristične po stništu na kojemu rastu: U Canadi rastu varijeteti „canada goldenrod“ (solidago canadensis), kao Onrario goldenrod, Mountain Albert goldenrod, Roan mountain goldenrod, Blu Ridge goldenrod, Arctic goldenrod..... U USA rastu varijeteti „america goldenrod“ (solidago g.) kao California goldenrod, Atlantic g., Virginia g., Louisiana g., Missouri g., Rocky Mountain g., Arctic g., American Western g., Ouachita Mountain g., Carolina g., Western Rough g., Nevada g.... Mnogo je više vrsta poznato po pronalazačima pojedinih varijeteta, ali je to nebitno za ovo naše štivo.... http://s759.photobucket.com/albums/xx239/schumy_2010/ZLATOSIPKA/?action=view¤t=Z-1.jpg">  Sl. 2. Raskošne zlatno-žute „metlice“ mame svojim izgledom, pune su nektara i peludi, pčele im ne mogu odoljeti ……..OPIS BILJKE: Zlatošipka je trajna, zeljasta trajnica koja obično dosiže visinu od 60 do 150 cm ovisno o staništu, spada u red visokih biljaka trajnica, uspravne je i tanke stabljike, koja je na gornjem dijelu jako razgranata. Cvjet zlatošipke čini cvat koji je u obliku metlice sa jako razgranatim pojedinim izbojcima u grozdove sakupljenih sitnih cvjetova jarko-žute boje (mladi cvjetovi) do zagasito-žute boje (stariji cvjetovi). Listovi su duguljasto ovalni i dlakavi, donji s peteljkom i na rubu pilasti, a gornji bez peteljki, koji sjede na stabljici biljke. Listovi su na gornjoj strani (licu) tamnije zelene boje a na naličju su svijetlozeleni. Zlatošipka cvate od srpnja do listopada, entomofilna je biljka i glavni oprašivač je medonosna pčela (Apis mellifera), a u nešto manjoj mjeri i bumbari (Bombus sp.). Lijepo miriše. Korijen je debeo i žbunasto razgranat. Rasprostranjuje se vegetativno – pomoću podzemne stabljike, presadbom i dijeljenjem korijenove metlice i generativno – sjemenjem, koje se sakuplja i sije slobodno po neobrađenim, zapuštenim površinama. http://s759.photobucket.com/albums/xx239/schumy_2010/ZLATOSIPKA/?action=view¤t=Z-5.png">  Sl. 3. Zlatošipka najviše „voli“ staništa uz vodotokove gdje je naročito bujna i raskošna……..MEDONOSNA I PELUDNOSNA je biljka, koja pčelama u vrijeme sušnog perioda ljeta, u kasno ljeto i ranu jesen daje izdašne količine nektara i peludi. Pčele ju rado, skoro se može reći ushićeno posjećuju, a budući je njeno vrijeme cvatnje relativno dugo, oko dva i pol mjeseca, rijetko se dešava da ova prijeko potrebna paša za uzimljavanje pčelinjih društava propadne.... Zlatošipka je omiljena cvjetnica pčelara jer počinje sa cvatom u vrijeme najveće oskudice i nepovoljnog vremena u pčelarskoj sezoni. Za dobro medenje treba joj temperatura od 25÷28 °C , što se događa i poklapa u vrijeme njezine cvatnje – sredina srpnja, kroz cijeli kolovoz i ako su jeseni tople i suhe do kasnijeg perioda potkraj rujna, katkada i do početka listopada... To je vrijeme kada su sve glavne pčelinje paše već davno završile, a samo u pojedinim krajevima se čeka na dvije paše koje obično budu na odvojenim lokalitetima – suncokret (u kontinentalnom dijelu zemlje) i vrijesak (na primorskim regijama kao i na planinskim dijelovima naše zemlje, Lika, Hrvatsko Primorje, te u susjednoj Hercegovini i u središnjoj Bosni). Med od zlatošipke je zlatne, jantarno-žute boje sa prepoznatljivim mirisom a koristi se za liječenje nervnih oboljenja. Zlatošipka predstavlja i značajan izvor nektara za medonosnu pčelu, a njena je posebna odlika kao kasne ljetne paše ogleda se u tome što služi društvima kao rezerva uskladištene hrane tijekom prezimljavanja pčelinjih društava za vrijeme zimskog perioda. Ovaj med je naročito koristan pri zimskim zalihama na kojima pčele bez problema zimuju budući ima osobinu da nikada ne kristalizira.... Zlatnica velika ili zlatošipka je „biljka invazor“, tj. nije autohtona biljka u flori Hrvatske nego je donesena (naseljena) u 19. stoljeću najprije i najviše u našoj regiji Baranja te potom i u ostalim dijelovima naše domovine koja je tada bila u sklopu Austrougarske, odakle se proširila na sve naše krajeve gdje se potpuno udomaćila i danas ju naši ljudi sa radošću gledaju, a pčelari i često naseljavaju zbog izuzetne vrijednosti kao priznatog vrlo dobrog medonoše. U Flori Hrvatske opisane su tri vrste iz roda Zlatnice ili zlatošipke i to su sve varijeteti ove billjke koja po nekim autorima bilježi oko 150 do 180 podvrsta (varijeteta) iz roda Solidago , kod nas su prisutne: Solidago gigantea Ait. (Solidago gigaiuea), engl. Giant Goldenrod, zlatnica velika, koja je najrasprostranjenija Solidago canadensis L., engl. Canada Goldenrod, Canadian Goldenrod, zlatnica kanadska koja je manje rasprostranjena Solidago virgaurea , engl. Goldenrod, Aaron’s Rod, zlatnica obična koja je najmanje raširena u našoj zemlji Zlatošipka je omiljena kasnoljetna i jesenska cvjetnica, koja privlači svojim lijepim, neobičnim i oku ugodnim izgledom. To se može iščitati i u tome što na engleskom jeziku njeno ime glasi goldenrod, (zlatni štap), a mnoštvo imena po kojima ju ljudi nazivaju znak je osobite popularnosti u puku koja proizlazi iz njezine ljekovitosti.... LJEKOVITOST ZLATOŠIPKE: Sabiru se grančice sa cvjetovima i to od srpnja do listopada. Koristimo ju kod crijevnih oboljenja i krvarenja. Posebno je cijenjena kao izvrsno ljekovito sredstvo kod bubrežnih oboljenja, za koja se i najranije koristila. Ljekoviti su samo nadzemni dijelovi biljke koji se beru u vrijeme pune cvatnje i suše u hladu i na propuhu. ZLATNICA liječi: vanjske rane od uboda i ujeda, posjekotine i duboke i tvrde čireveve po tijelu, klimavost zubi, grlobolju i upalu dušnika, skorbut, popraćen truljenjem zubnog mesa, bolesti jetre, bolesti bubrega, bolesti mjehura, žuticu i vodenu bolest, preporučuje se njezina primjena kod teškog mokrenja, (bolesti srca i krvožilnog sustava, nakupine vode u tijelu i teško mokrenje rodilja nakon poroda i dr. Osobina biljke je da isušuje i odstranjuje vodu iz organizma, a cvjetovi i listovi djeluju osvježavajuće pa se zlatošipka preporučuje kod svih težih oboljenja mjehura i bubrega. Poznat je slučaj koji se dogodio kada je veliki švicarski travar, župnik Kinzle opisao jedan slučaj liječenja sa zlatošipkpm u „svojim zapisima“ kada je pomogao jednom 45-godišnjem muškarcu, koji je patio od teškog bubrežnog oboljenja koje se stalno pogoršavalo. Na kraju mu je odstranjen jedan bubreg, a i drugi se bubreg zagnojio i više nije mogao pravilno funkcionirati. Čovjek je tada započeo kuru sa zlatnicom. Miješao je zlatnicu, broćiku i žutu mrtvu koprivu u jednakim dijelovima, pripravljao od te mješavine čaj i pio 3 do 4 šalice dnevno gutljaj po gutljaj, nakon čega su njegove tegobe potpuno nestale; kako je rekao, za 14 dana. Ljekarnički naziv zlatošipke: Herba solidaginis virga-aureae ZAKLJUČAK: Kada se postavi omjer između dvaju suprotstavljenih činjenica, s jedne strane pojava ZLATOŠIPKE kao biljke-invazora koja svojim osvajanjem staništa na koje se donese narušava raznolikost autohtone (udomaćene) flore budući se vrlo brzo širi i osvaja nove površine, te s druge strane njenih nenadoknadivih vrijednih osobina u pčelarstvu i u njezinoj ljekovitosti, odista se pred istinskim ljubiteljem Prirode postavlja skoro nerješiva enigma... Što učiniti da se pomire ove dvije dijametralno suprotstavljene teze i notorne činjenice?! Moje je osobno mišljenje da ju treba prihvatiti kao „našu“ biljku koja je već tu, pa zašto ne pomoći pčelarima i bolesnim ljudima koji blagodati ZLATNCE i te kako dobro već poznaju i koriste a njezina pojava u Prirodi je zaista ukras kao i blagodat za ljudsko oko, koje se napaja istinskom ljepotom u skladnoj harmoniji boja na staništima na kojima raste…. Također je u eri ove brutalne devastacije flore i faune i smanjivanja divljih krajobraza u Prirodi nasušna potreba da se tolerantnošću na pojavu Zlatošipke pomiri ova „uvezena“ i naša „domaća“ flora pomiri i potakne na suživot.... Jer konkurencija je i korisna pojava u svim segmentima Života i Prirode, zar ne?! Komentare molim!  Pozdrav..............schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Fermina-Daza
Datum objave: 27 Rujan 2011 u 21:49
Bogme si se Shumy potrudio. Mene zlatnica najviše zanima kao ljekovita biljka. Nažalost, kod nas je nema ali me zanima da li bih je mogla uzgajati u svom vrtu.Na jugu sam, uz more, siromašna zemlja, sušna ljeta.... A ima tu i dosta pčelara.Bili se ona mogla nastaniti ovdje. Ima u blizini i vlažnih staništa, dubokog i vlažnog tla... ------------- Sadržaji o kojima pišem su informativnog karaktera.Za korištenje mojih savjeta i recepata pitajte svog liječnika ili ljekarnika. |
Objavio: schumy
Datum objave: 27 Rujan 2011 u 22:01
Zlatnica podnosi sve vrste tla, naročito "voli" nedavno zapuštene njive i krčevine, treba probati nastaniti ju a dalje se ona vrlo brzo adaptira i nastani na novom staništu. Pozdrav............schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Božikovine
Datum objave: 06 Listopad 2011 u 07:24
|
Dali je Aralia elata korisna pčelama?
Molim više podataka o ovoj biljci(vezano na pčele) pošto nisam baš nešto pronašao na internetu. ------------- |
Objavio: natalija
Datum objave: 06 Listopad 2011 u 13:41
odlično štivo o zlatošipki  , lijepo objašnjeno - do u detalje, i jaaaako zanimljivo već čekam(o) novu biljku ------------- |
Objavio: schumy
Datum objave: 10 Listopad 2011 u 19:09
Božikovine, iskreno nisam još čuo za ovu egzotičnu medonosnu biljku! Kažem medonosnu jer po tipu i građi cvijeta pretpostavljam da je dobar mediša. (?!) Međutim ne medi svaki cvijet, kao ni što pojedinačno drvo nije "paša" za pčele. Zato ako je mislite saditi, sadite, jer ste mi napomenuli da ste ionako "opsjednuti" japanskim - prirodnjačkim načinom pčelarenja. Ako nešto doznam o ovoj biljci po mojim "kanalima" javim ti se, o.k.? Pozdrav...........schumy P.S. Što znači vaš nick "božikovine" jedninu (jedan supružnik) ili množinu (bračni par) ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: enrikova nona
Datum objave: 25 Listopad 2011 u 19:06
evo ono sjeme koje sam bacila odmah po vrtu sada nakon kiše niklo i ovako izgleda neznam dali da ju ostavim ili da mm kad bude orao zaore? http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/novosti/33487.aspx">  ------------- <ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna |
Objavio: schumy
Datum objave: 26 Listopad 2011 u 11:55
Enrikova nona, ostavi ovu mladu faceliju, iako neće procvasti sada jer nije sezona, valjda će na proljeće ponovno niknuti i procvasti. Uvijek imaš vremena to zaorati. Pozdrav......schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Silvy
Datum objave: 26 Listopad 2011 u 13:07
|
Uf, sory, napisala tekst, a poslala praznu poruku, molim adm. da je izbriše. schumy hvala ti na iscrpnom objašnjenju zlatice, a i ost. ljekovitih biljaka. Volim svratiti ovamo, nešto korisno naučiti. Veliki pozdrav  i samo tako naprijed. |
Objavio: schumy
Datum objave: 26 Listopad 2011 u 13:59
Hvala na pohvalama, spremam novu medonosno/ljekovitu biljku, za par dana je objava novoga štiva..... Pozdrav...............schumy  ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: schumy
Datum objave: 11 Siječanj 2012 u 07:12
|
Dobro jutro, prošlo je dosta vremena od objave mojeg štiva o medonosnom bilju, ali kako sam obećao, - evo nastavka objavljivanja..... Moja je zamisao da medonosno bilje predstavljam po vremenskim terminima cvatnje i pojave u Prirodi, pa je prva na redu jedna od četiri (4) proljetnice a to je visibaba.... Svi moji pokušaji jutros da objavim to na forumu su propali, nešto nije u redu sa serverom (mojim ili forumskim), "popravak" je sutra......... Pozdrav..........schumy - ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: schumy
Datum objave: 12 Siječanj 2012 u 06:49
|
Dobro jutro, i dalje pokušavam..... - ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: schumy
Datum objave: 14 Siječanj 2012 u 08:51
Koooooooooooonaaaaaačno mi je uspjelo, izgleda da nešto sa serverima nije bilo u redu ovih dana ili mojim ili forumskim(!!!??) Evo moga štiva: VISIBABA Naziv: VISIBABA, DREMULJKA, BABLJI KLIMPAČ, CINGLICA, DEBELOGLAVKA, MALI ZVONČEK, DREMOVAC, PODREMUŠAK...... Latinski naziv: GALANTHUS NIVALIS L. Engleski naziv: Snowdrop  Sl. 1. Visibaba proviruje i upire svoje glavice prema suncu već u siječnju, snijeg nije prepreka za pojavu prve proljetnice koja je upravo boje snijega – bijela...... VISIBABA (dremuljka, bablji klimpač, cinglica, debeloglavka,mali zvonček, dremovac, podremušak), je zeljasta biljka visoka od 10 do 30 cm. Iz lukovice se već u rano proljeće razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i samo jednim cvijetom. To je prvi glasnik nadolazećeg proljeća kojega ljudi doživljavaju kao prvu biljku koja se iza duge, obično dosadne zime pojavljuje u prirodi. Ovaj vjesnik koji se veseli proljeću i dolasku na svijet, obično požuri sa pojavljivanjem, pa se često nalazi u prirodi kako izviruje iz snijega. Izgled cvijeta je zvonast vjenčić koji tvori 6 latica koje su raspoređene u dva kruga. Vanjske su latice bijele, duguljaste, ima ih uvijek 3 komada, a unutrašnje su kraće, zatvorene kao mali lampion sa zelenim obrubom-pjegom na blago nazubljenim vrhovima. Mliječnobijeli cvjetovi su pognuti na stabljici, pa joj je otuda i narodni naziv – visibaba. Naziv je vjerojatno dobila i zbog cvijeta pognutog poput stare babe, a stručni naziv potječe od grčkih riječi gala (mlijeko) i anthos (cvijet). VISIBABA je medonosna i peludnosna biljka, prvo šumsko, samoniklo prizemno cvijeće koje u kasnu zimu-rano proljeće daje pčelama i nektar i pelud. Cvjeta od siječnja (1mjeseca) do travnja (4 mjeseca). Sa ovako dugim razdobljem cvatnje, pčelama daje stalni izvor nektara, kao i peluda, koji je narančastožute boje, ali u ovo oskudno doba godine doprinos cvjetanja visibabe u razvoju pčelinjih društava je nenadoknadiv.... VISIBABA raste u listopadnim prozračnim šumama hrasta kitnjaka i običnoga graba, mješanim i zimzelenim šumama te na livadama od nizinskih do gorskih područja, pokraj rijeka, u bukovim šumama, na livadama, uz potoke i vrbike. Ne bira stanište vrlo je skromna u izboru tla na kojemu raste, pa je stoga višeznačno korisna biljka koju treba njegovati i očuvati u svojem prirodnom okolišu.....  Sl. 2. I kada snijega nestane, pojava ove otporne cvjetnice i dalje razgaljuje dušu slučajnih putnika-namjernika koji je pronađu i vide u prirodi..... Sve češće Sve češće visibaba se može naći i u našim vrtovima, jer ju ljudi doživljavaju kao nježnu krhku cvjetnicu, koja mami svojim blagim i ugodnim miomirisom. VISIBABA ima ljekovita svojstva ali je i otrovna. Sadrži tvar galatemin ili nivalin koji se u nekim zemljama upotrebljava za liječenje dječje paralize. VISIBABA se razmnožava diobom lukovica ali i sjemenom, iako rjeđe. Porodica visibabe su sunovrati (narcisi), a njezina populacija čini oko 20 vrsta, koje su vrlo slične, nikada identične. Ona je trajnica, jednom kada se nađe na jednom terenu (arealu), tu ostaje zauvijek, a budući da se prirodnim putem dijeli iz lukovica uvijek nanovo na istom mjestu, često se u prirodi nađe i pravi "tepih" od bijelih cvjetova, tvoreći tako pravi mali arboretum u prirodi....... Miris visibabe je slab, blag kao dašak same prirode, a u Hrvatskoj je od 2006.god. zaštićena cvjetna vrsta. Nije jako ugrožena, osim kada se kao jedna od proljetnica sa atraktivnim cvjetovima, ne bere nekontrolirano i puno na jednome mjestu. Pravi ljubitelji prirode neće nikada ugrožavati ovu našu autohtonu vrstu rane proljetne cvjetnice, ali nažalost ima i takvih spodoba koje visibabu sve više ugrožavaju, jer ju masovno beru u vrijeme cvatnje, pa čak iskopavaju čitavu biljku, čime čine nepopravljivu štetu u prirodi, a s time nastaju i trajne promjene na njezinim staništima. Rasprostranjena je od Pireneja do Kavkaza i Male Azije. Kako vam se sviđa ova moja zamisao sa objavljivanjem medonosnog bilja u vrijeme kada cvate? Molim vaše iskrene odgovore, mišljenja i sugestije... Pozdrav.........schumy  ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: monstera
Datum objave: 14 Siječanj 2012 u 08:55
|
Schumy, lijepo i opširno si to opisao,samo tako nastavi,jer ima nas dosta neznalica koje još štošta trebaju naučiti o pojedinim biljnim vrstama! -------------  Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: flox
Datum objave: 16 Siječanj 2012 u 10:39
|
Schumy,
Zanima me još malo lavanda ako mi možeš pomoći, naime imam zasađen grm lavande u tegli (kontinentalna Hrvatska) i već je dosta velik. Iako se jako dobro drži, zanima me da li ga mogu malo obrezati, jer sam primjetila suhe izdanke između grančica sa listićima?
Bojim se da mu ne nanesem više štete nego koristi...
 |
Objavio: schumy
Datum objave: 17 Siječanj 2012 u 07:18
|
Flox, obavezno ga "čisti" i prorjeđuj, svake se godine berba i obavlja na način da se kompletne grančice u cvatu sve odrežu.... schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: flox
Datum objave: 17 Siječanj 2012 u 09:18
|
Hvala ti, bojala sam se da ga sad ne smijem dirati jer ne cvate. |
Objavio: schumy
Datum objave: 17 Siječanj 2012 u 15:38
Flox ne ga sada zimi obrezivati, čekaj veljaču/ožujak i kada krene vegetacija onda obrezuj, isto kao i vinovu lozu, masline, ruže i sve normalne biljke "lišćare" koje uvijek tjeraju ciklus vegeacije početkom proljeća. Pozdrav..........schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Andina
Datum objave: 18 Siječanj 2012 u 07:11
|
Tvoji tekstovi o medonosnom bilju su vrlo zanimljivi i korisni. Konkretno, ja sam do sada znala samo to da pčele skupljaju pelud i od njega prave med, ali koliko je koja biljka korisna pčelama, nisam imala pojma. Čitam da je pčela sve manje i zato trebamo naučiti kako im pomoći da se razmnože.
------------- “Cvijeće su riječi koje čak i malo dijete može razumjeti”. Artur C. Coxe (američki svećenik i pjesnik) |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 18 Siječanj 2012 u 07:42
|
Pozdrav svima! Schumy hvala na tvojoj žlji da sa nama podijeliš svoje znanje i iskustvo.
U pogledu lavande. Ja sam na kontinentu. Imam lavandu 8 godina, posađenu vani, na dijeli gdje skoro da i ne dobije kiše. Promjera je 1 metar. Svake godine obilato cvate, nakon cvatnje ju rekla bi, drastično orežem. Skoro do drvenastoga dijela. Ona do jeseni dovoljno potjera i grančice su dovoljno čvrste da se zimi ne smrznu. Raste na predjelu sjeveroistoka i dosta je izložena vjetru. Smatram da je lavanda otporna biljka koja voli škrto tlo i malo vode. Uništava ju korov i ne pašu joj plodna tla i puno vode. 4 lavande sam zasadila u normalnu zemlju i te godine su bile kilavile. Iduće godine sam ih izvadila, napravila veće rupe 500x500x500 mm, napunila sa šoderom i ponovo posadila. Tada su krenule, i sad lijepo napreduju. Ovo je moje iskustvo sa lavandom na kontinentu. Naša članica mislim da joj je nick Zagorka se bavi isto pčelarenjem i uzgaja veće površine lavande za pčelinju ispašu. Vjerojatno mije vidjela ovu temu. @Enrikova Nona, ja sam lani naručila sjeme facelije iz Aukcije hr. i izgledala mi je drugačije. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: schumy
Datum objave: 18 Siječanj 2012 u 08:43
Andina, hvala na podršci, da te malo ispravim (bez uvrede): Pčele sakupljaju nektar i od njega preradom i složenom vrstom fermentacije i dodataka enzima proizvode med. Kada pčela donese nektar iz prirode u košnicu njegov sastav je 80% voda, 20% nektar, kada ga preradi zreli med ima 80% meda, do 20% vode. Pelud (cvjetni prašak) pčele skupljaju za svoju prehranu - to je "pčelinji kruh". Također složenom fermentacijom i dodatkom enzima nastaje perga - to je zreli prerađeni pelud koji pčele pohranjuju u prazno saće nabijanjem glavicama po njemu.... Pozdravljam želju da se pčele očuvaju, veliki Einsteun je jednom rekao (citat)......kada na Zemlji nestane pčela, čovjeku je preostalo još 4 godine opstanka na našem planetu...... Pozdrav.........schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: flox
Datum objave: 18 Siječanj 2012 u 08:44
|
Gospina travo, a kako si ju razmnožavala?
Da li je dovoljno da cvjetove stavim u vodu prvo ili ih odmah zapiknem u zemlju?
Da li se to isto može raditi na proljeće?
Toliko je pitanja....
|
Objavio: gospina trava
Datum objave: 18 Siječanj 2012 u 08:49
|
Ja sam kupila gotove biljke. Probala sam raznmožavati, ali nisam uspjela. Mislim da grančica mora biti poludrvenasta i imati "PETU".
@Sanja 123 je postavila vrlo korisnu literaturu u rubriku "Literatura o...-".Između ostaloga i ovu knjigu. Tu ćeš naći više : http://www.scribd.com/doc/30806924/Abeceda-vegetativnog-razmno%C5%BEavanja%20%3ca%20href= - %20 - ]http://www.scribd.com/doc/30806924/Abeceda-vegetativnog-razmno%C5%BEavanja %20 - %20 - ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 18 Siječanj 2012 u 08:52
Kažu da ukoliko nestane pčela ubrzo će nastupiti glad, jer neće imati tko oprašivati biljke. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: Andina
Datum objave: 18 Siječanj 2012 u 08:57
Eto vidiš da nemam pojma. Sramota me i priznati!  Hvala ti što mi pružaš šansu da naučim nešto korisno. Za literaturom o pčelarenju nikada ne bih posegnula, a zahvaljujući tebi, sada ću u knjižnici ipak potražiti knjigu o tome. ------------- “Cvijeće su riječi koje čak i malo dijete može razumjeti”. Artur C. Coxe (američki svećenik i pjesnik) |
Objavio: schumy
Datum objave: 18 Siječanj 2012 u 09:02
|
Gospina travo, pčele medarice apis mellifera oprašuju 70÷80 % cvjetova cvjetnica, ostatak od 20÷22% otpada na vjetar, i ostale kukce oprašivače (bumbari, bumbare, solitarne pčele...) Pozdrav...............schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 18 Siječanj 2012 u 09:19
|
fala ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: schumy
Datum objave: 19 Siječanj 2012 u 07:29
|
Molim, volim kada pitate o "mome" području interesa pa ću objaviti i novih tema o kaktusima, po vrstama i po načinu uzgoja.... Pozdrav......schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 19 Siječanj 2012 u 18:44
|
Interesantno za pročitati, a možda se nešto i pokrene :
http://ziviselo.com/clanci/otvoreno-pismo-pcelara-ministru-poljoprivrede-hitno-zabranite-pesticide-na-bazi-neonikotinoida/ - http://ziviselo.com/clanci/otvoreno-pismo-pcelara-ministru-poljoprivrede-hitno-zabranite-pesticide-na-bazi-neonikotinoida/ ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: schumy
Datum objave: 20 Siječanj 2012 u 10:35
Dobro si to našla, ovo je "peticija razuma" pravih ljubitelja pčelarstva, samo kod nas u Hrvatskoj imamo mnogo "gluhih ušiju", tako da će se opet koplja lomiti oko tvrdnji......"da bi bili konkurentni u Europi, moramo upotrebljavati sintetička umjetna gnojiva i prihranu kultura preko lista (Laso, Gaucho, Poncho...)"....... To su komercijalni nazivi za najotrovnije preparate za tretiranje kultura u poljoprivredi na bazi neonikotinoida (kompliciran naziv za otrove na bazi nikotina....), koji u kombinaciji sa određenim fungicidima djeluju i do 1000 puta otrovnije i pogibeljnije za pčele od svih do sada poznatih.... Ove preparate je zabranila Engleska, Francuska, Nordijske zemlje, ali nažalost nakon svog gorkog iskustva u pomoru pčela i pogibeljnog djelovanja na populaciju pčela u tim zemljama nakon upotrebe ovih otrova... Osobno mislim da je vrijednije očuvati kukca koji oprašuje i do 80% kompletnog cvjetnog fundusa u Prirodi nego "trčati" za proizvodnjom 20-tak% veći prinos u hrani, koja je ionako zatrovana ovim malo prije pomenutim preparatima..... Pozdrav..........schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: schumy
Datum objave: 30 Siječanj 2012 u 17:59
|
Dobro jutro, objavljujem novu medonosnu biljku, - to je šafran, poznatiji ljubiteljicama ukrasnog cvijeća kao crocus (krokus). Rana je i nenadoknadiva medonosna biljka u rano proljeće za razvoj najboljih i najjačih pčelinjih društava...Iako najčešće cvate početkom ožujka, uslijed promjene općih klimatskih uvjeta u novije se vrijeme pojavljuje već početkom veljače, pogotovo ako je zima suha kao što je to slučaj ove godine.... Zato je i ova objava "just in time" tj. baš na vrijeme! Pogledajmo moje "štivo" zajedno...... Naziv: ŠAFRAN, KROKUS, KAĆUN, PROLJETNI ŠAFRAN, PITOMI ŠAFRAN Latinski naziv: CROCUS SATIVUS L. Engleski naziv: Crocus, saffron  Sl. 1. Šafran u svome prirodnom staništu Šafran (krokus, kaćun, proljetni šafran, pitomi šafran) je otporna lukovičasta trajnica iz obitelji perunika (Iridaceae). Šafran je poznat kao najskuplji začin na svijetu. Kratka sezona cvata – tek tri sedmice u godini, kao i mukotrpno branje i dugotrajan proces proizvodnje čine ga skupljim od svih drugih začina. Iz svake lukovice šafrana u jednoj sezoni izraste dva do devet cvjetova ljubičaste do plave boje od kojih svaki ima narančasto-crveni tučak sa tri prašnika duljine od oko 3cm. Naziv "šafran" mu potječe iz perzijske riječi koja u prijevodu znači "budi žuti". Porijeklom je najvjerojatnije iz Grčke i sa Krete, pa mu latinski naziv "crocus" potječe po Grčkoj postojbini – otoku Krokos, gdje se i danas, uz Kozanis uzgaja. Prvobitna mu je postojbina – Grčka smještena u istočnom dijelu Mediterana, koji je u grčko-perzijskim ratovima bio stalno poprište ratnih sukoba, s jedne strane grčkih gradova-državica (Sparta, Atena, Solun...), a sa druge strane tvorca Perzijskog carstva Kira Velikog, kasnije Darija I. Velikog, (koji je sagradio novu prijestolnicu Perzije čuveni Perzepolis), pa je šafran vjerojatno prenesen na perzijski dvor, koji je u to doba bio raskošno sastajalište raznih kultura i gdje su kulinarske delicije bile prepoznate uporabom ovoga dragocjenog začina, koji svoju slavu pronosi iz tih pradavnih vremena do dana današnjeg. Danas mu se područje interesa čovjeka ograničava skoro isključivo na uporabu u kulinarstvu. Pronosi vrijednost kao najskuplji začin na svijetu, sa cijenom od oko 5 do 15 Eura po gramu! Godišnja proizvodnja u svijetu mu je oko 200 tona, najviše se uzgaja u Iranu (oko 180 tona), a ostali proizvođači nalaze se u "Mediteranskom prstenu", te su redom, Francuska, Španjolska, Maroko, Grčka (Krokos, Kozanis), Turska (Safranbol), Italija te dublje u Europskom kopnu - Austrija, gdje se uzgaja Panonski šafran. Kuriozitet je podatak da se za proizvodnju jednog kilograma ovoga začina, mora ubrati oko 80.000 do 150.000 cvjetova (*neki izvori govore i o 400.000!!), na površini od oko 1000 kvadratnih metara! Dnevno se može ručnim radom ubrati izmedu 60 do 80 grama. Šafran se uobičajeno koristi kod ribljih jela i jela s rižom u nekim nacionalnim kuhinjama. Francuzi ga neizostavno koriste pri spravljanju riblje čorbe (bouillabaisse), Španjolci njime obogaćuju paellu i arroz con pollo, piletinu s rižom. U Italiji je uobičajeno šafranom začinjati rižoto Milanese. Osim tih tradicionalnih jela šafran se izvrsno slaže s povrtnim i mesnim juhama, krompirima, pilećim mesom ili jelima s paprikom. Šafran cvate samo jednom u godini, u ožujku (3 mjesec), i to samo dva do tri tjedna, pa ako je nestabilno vrijeme, iskorištenje je ništavno i rod te godine propada. Koristi se samo tučak osušenog cvijeta (ženski spolni organ), koji je formiran u tri segmenta, koji su žuti i blago krajevima savijeni prema stapki. Muški dio cvijeta (prašnici), za kulinarstvo su neiskoristivi kao začin, a jedino pri uporabi otpuštaju žutu boju, dok je sam okus neprepoznatljiv. Danas je poznato više od 100 sorti šafrana, a prenesen je posredstvom čovjeka po cijelom svijetu. Većina ih cvate u veljači (2 mjesec) i ožujku (3 mjesec) cvjetovima u žutoj, bijeloj, ljubičastoj boji i raznim kombinacijama ovih boja koje čine varijetete koji se svake godine obnavljaju u još raznolikijim bojama, i to najviše posredstvaom – medonosne pčele, koja neumorno oprašuje ovu proljetnu cvjetnicu. Šafran kojega poznajemo iz prirode je crocus vernus, samonikla trajnica koje je obično svjetlije (bljeđe) ljubičaste boje i koja za pčelarstvo ima veću vrijednost od pitomog šafrana crocus sativus, koji je pitoma vrsta šafrana i kojega ljudi uzgajaju u gredicama oko svojih kuća i domova, te vrtlara koji se brinu za hortikulturu gradskih parkova u pojedinim gradovima. Šafran je visok do 10 cm, u nadzemnom dijelu biljke a ima lukovicu (podzemni dio biljke), koja se, ako ostane u tlu iza cvatnje dijeli na 6 jednakih dijelova, tako da u prirodi, ako se ne devastira područje gdje raste, može za dugo, dugo godina osigurati prelijepe pejsaže ljubičastog saga koji razgaljuje dušu svakom ljubitelju prirode i najavljuje dolazak proljeća. Pojavljuje se odmah nakon snijega, čim vrijeme malo zatopli, pa iz zemlje niknu trubasti cvjetovi sa tučkom (njuškom) i prašnicima žute do crvenkaste boje.  Sl. 2. Proljetni šafran – u rano proljeće šafran se počinje pojavljivati uvijek na svojim staništima u bezbrojnim varijacijama boja sa dominantnom "lila" bojom koja mu je zaštitni znak….. Šafran ima cvijet koji je zvonolikog oblika, sa šest latica, žutim tučkom i tri žuta prašnika. Listovi kod šafrana su dugački, uski, nenazubljeni, tamonozeleni sa prepoznatljivom bijelom razdjelanicom - linijom uzduž lista, list se pojavljuje nakon cvatnje. Voli sunčan ili polusjenovit položaj, te bogato i vlažno tlo. Razmnožava se diobom lukovice u jesen.  Sl. 3. Proljetni šafran – crocus vernus, na proljeće oboji sjenovite proplanke u našim šumama bliedom ljubičastom bojom, najavljujući – proljeće. Doba zime, nepovratno je prošlo! Šafran je mednonosna i peludnosna biljka, koja pčelama daje u ovo osjetljivo godišnje doba "ni zime-ni proljeća" daje veće količine peluda, pa se u košnicama može par dana sa lijepim vremenom može naći dosta velik unos ovoga pčelinjeg "kruha". Nektara daje manje, gotovo neznatno, ali ima dostatno za prvi proljetni razvoj i kretanje legla u pčelinjem društvu...  Sl. 4. U prirodi pčele posjećuju ovakve "kolonije" šafrana koji ih mami mirisom prijeko potrebnog nektara i – peludi... Šafran ne uspijeva u sjeni, voli svijetle prozračne šume i proplanke, ujutro se cvijet otvara a navečer zatvara. Vrlo je osjetljiv i ako je dan oblačan bez sunca, cvjetovi se neće otvoriti. Naprotiv kada se sunce počne pojavljivati, tj. na najmanji tračak sunca – šafran počinje otvarati cvjetove, pokazujući svoje unutarnje dijelove prelijepog cvijeta u kombinaciji žuto-ljubičastih nijansi boja, koje samo priroda može "osmisliti"...... Pozdrav........schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: Cikas
Datum objave: 08 Ožujak 2012 u 12:14
schumy... hvala ti na ovom opširnom opisu šafrana!
 ------------- Baška Voda http://www.crazypics.de/reiseberichte/"> 
|
Objavio: schumy
Datum objave: 09 Ožujak 2012 u 07:18
Cikas, zahvaljujem, imaš lijepi "nick" - cikas-palma je meni najljepša vrsta palme, moja se teškom mukom održava na životu već 10-tak godina.... Navrati opet na ovaj podforumski ogranak, biti će tih napisa još! Pozdrav.....schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: dijana7566
Datum objave: 09 Ožujak 2012 u 07:29
|
Jako, jako zanimljivo. Zahvaljujem na trudu za ovako opširnim opisima.
------------- Pozdrav iz Osijeka |
Objavio: schumy
Datum objave: 09 Ožujak 2012 u 08:21
|
Zahvaljujem, biti će još objava! Schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: natalija
Datum objave: 09 Ožujak 2012 u 08:30
|
schumy super napisano obožavam šafrane, maleni, skromni i krhki, a prelijepi, šteta što im je cvatnja kratka ------------- |
Objavio: schumy
Datum objave: 09 Ožujak 2012 u 14:36
|
Za nadolazeći vikend, predstavljam novu medonosnu biljku: Jaglac obični (primula officinalis), jednog od 4 vjesnika nadolazećeg proljeća: Naziv: JAGLAC, JAGORČEVINA, JAGORČIKA, JAGLIKA,
JEGLIČ, VISOKI
Latinski
naziv: PRIMULA OFFICINALIS L. Jaglac, (jagorčevina, jagorčika, jaglika, jeglič, visoki jaglac, blijedožut), taj blijedožuti glasnik proljeća, vrlo je raširena vrsta velike biljne vrste koju svrstavamo u porodicu koju zovemo primulama. Porodica primula čini impresivnu brojku od oko 400 vrsta ove drage nam cvjetnice, koliko ih je rasprostranjeno u svijetu. Obično
se sve ove vrste na području gdje obitavaju nazivaju jaglac, jagorčevina ili primrose,
na engleskom jeziku, te obični jaglac (primula vulgaris) ili engleski jaglac,
da bi je razlikovali od drugih vrsta iz roda primula koje se također
nazivaju – jaglac. JAGLAC cvjeta u rano proljeće, od veljače
(2 mjesec) do svibnja (5 mjesec), i jedna je od šumskih biljki-cvjetnica koje
najranije cvjetaju u Europi. Engleski naziv za jaglac je primrose, a potiče od starofrancuskog primerose
ili srednjovjekovnog latinskog jezika prima rosa, što izvorno znači prva ruža.
JAGLAC je zeljasta, višegodišnja biljka, relativno niskog rasta. Naraste u visinu od 10 do 30 cm, s baznom rozetom listova, koji su dugi od 5 do 25 cm i široki 2 do 6 cm, sa neregularno nazubljenim rubom i obično veoma kratkim lisnom drškom. Cvjetovi su 2 do 4 cm u promjeru, pojedinačni na duguljastoj peteljci, svijetložuti, bijeli, rjeđe crveni ili blijedoružičasti. Cvjetovi su hermafroditni ali su heterogeni, pojedine biljke nose ili samo muške ili samo ženske cvjetove. Oplodnja cvjetova se može odvijati isključivo izmedu različitih cvjetova, tako da polenizacija sa muškog na muški cvijet, ili sa ženskog na ženski cvijet nije učinkovita, tj. nema nikakvog efekta.
I – tu se umješala naša
pčela, koja upravo u ovo rano proljeće, tražeći svoj «kruh», koji se zove pelud, vrši neumornno oplodnju i produljuje
egzistanciju ove drage biljke, jaglaca, koja joj peludi daje u izdašnim
količinama. Ovo nije slučaj u blizini naseljenih
mjesta, gdje jaglac često bude meta prekomjernog branja i sakupljanja tako da
se danas može naći veoma malo prirodnih staništa jaglaca koja nisu ugrožena od
čovjeka. U svrhu zaštite ove biljke, u mnogim europskim zemljama doneseni su
zakoni kojima se apsolutno zabranjuje branje i sakupljanje jaglaca. Ovo je
najbolje iskazano u Engleskoj, gdje je u prošlosti, divlji jaglac bio udomaćen,
kako u prirodi, tako i kao njegovana vrsta u engleskim vrtovima u viktorijansko
doba. Međutim, danas se u Engleskoj jaglac isključivo uzgaja u vidu brojnih pripitomljenih
podvrsta. Zato – ne dopustimo da se to i nama dogodi!
Kao biljka, koriste se listovi
u pripravcima kao kao povrće za kuhanje, za salatu i kao biljni čaj. Proljeće je uistinu vrijeme
kada se uz prirodu «budi» i čovjek, pa mješavinu cvjetova i korijena jaglaca
mnogi smatraju nezaobilaznim načinom korištenja jaglaca, uz dodatak listova
sljeza i stolisnika (hajdučice).
------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Sl.3. Ovako izgleda "stanovnik" prigorskih krajeva našeg zavičaja - visoki jaglac (primula elatior)..
Objavio: enrikova nona
Datum objave: 18 Svibanj 2012 u 22:13
|
moja facelija nikla http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/novosti/42141.aspx">  ------------- <ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna |
Objavio: enrikova nona
Datum objave: 14 Kolovoz 2013 u 21:49
zlatnica ------------- <ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna |
Objavio: enrikova nona
Datum objave: 15 Kolovoz 2013 u 13:43
|
danas je puna pčela http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/zlatnica/62654.aspx" rel="nofollow">  ------------- <ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna |
Objavio: tekel
Datum objave: 31 Kolovoz 2013 u 21:06
| puno biljaka za koje nisam znao da su toliko korisne,vidim ima i iskusnih pčelara pa da postavim jedno pitanje,na netu sam jednom naišao na podatak da ako pćele posječuju rhodondrendon za svoju pašu med može biti otrovan za konzumaciju kod ljudi,malo me iznenadio taj podatak,dali je to moguče i postoji li možda i još neke biljke koje bi zapravo bile neprikladne na taj način. |
Objavio: schumy
Datum objave: 02 Rujan 2013 u 09:54
Tekel, ovo pitanje je postavljeno i na Apimondiji (svjetski kongres pčelarstva) u par navrata. Nije dokazano i potvrđeno da nektar biljaka čiji je sok štetan po čovjeka sadrži toksične supstance koje bi takav med isključile iz uporabe u normalnoj ljudskoj prehrani. Čak i zemlje (otoci napose) koji imaju značajne nasade rhodondrendona (otok Rodos-Grčka), ovakav med imaju u prodaji bez ikakvog problrma. Ipak ovi nasadi ne dominiraju u takvom postotku da bi se proizveo uniflorni med (med od iste vrste bilja). Moje je osobno mišljenje da se ovdje radi o bezrazložnom strahu jer ne postoji 100%-tno medobranje od ovakvih kultura, med je uvijek izmješan sa raslinjem koje je u cvatu i medi zajedno u određenom vremenskom periodu na pojedinom mikrolokaciji.... Pozdrav.............schumy ------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica |
Objavio: tekel
Datum objave: 05 Rujan 2013 u 20:35
| u potpunosti se slažem,ali eto ko bi reko da ima i takvih biljki |
Objavio: Glikica
Datum objave: 05 Rujan 2013 u 21:14
|
Evo moje zapažanje: Prošle godine sam kupila origano i posadila ga u cvijetnjak, raslo je to nekako, ove godine sam ga u pol ljeta orezala i grane osušila ( bit će za pizzu i tople sendviče), s namjerom da ga još malo ove sezone ostavim i u jesen počupam i bacim. Nakon tog šišanja, bacio je stotine grančica koje su procvale ( neuglednim cvjetićima) , a ovih dana su na tim cvjetićima milijuni pčela. Dakle, sad mijenjam mišljenje i strategiju, te grmić origana ostavljam u cvijetnjaku do daljnjeg. Lijep vam pozdrav medoljupci ! ------------- ...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce... |
Objavio: ekomed
Datum objave: 25 Rujan 2013 u 23:43
| Origano je medonosan to je provjereno... |
Objavio: enrikova nona
Datum objave: 05 Kolovoz 2016 u 17:00
|
Zlatnica http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/nove_slike/88588.aspx" rel="nofollow">  ------------- <ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna |