Početna stranica Početna stranica > Cvijeće - Forum o cvijeću > Lukovice i gomolji
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Amarilisi
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Amarilisi

 Odgovori Odgovori Stranica  123 85>
Korisnik
Poruka
 Ocjena: Ocjena teme: 1 Glasova, Približno 5,00  Tema Pretraga Tema Pretraga  Opcije teme Opcije teme
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Tema: Amarilisi
    Objavljeno: 29 Ožujak 2007 u 17:17
Da li volite cvetove amarilisa i da li ih gajite u svojim domovima?


Tekst:
http://www.cvijet.info/savjeti/kategorije/5/savjet/15.aspx

Više fotografija amarilisa možete vidjeti ovdje:

http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=1241
Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
Ivona View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao
Avatar

Pridružen: 09 Ožujak 2007
Lokacija: United Kingdom
Status: Offline
Bodovi: 192
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivona Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 29 Ožujak 2007 u 18:59
pa sigurno među pet naj. imam ih sigurno preko 20 komada koje preko ljeta nosim van u vrt .
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 30 Ožujak 2007 u 16:27
Ja ih imam 10 različitih po boji, prošle godine sam probao da ih ukrštam i dobio sam semenke koje sam posejao i sada imam oko 700 malih lukovica. Problem je samo što cvetaju tek nakon 5-6 godina.

HIPPEASTRUM sp.

OPIS BILJKE
Familija: Amaryllidaceae, rod Hippeastrum
Hippeastrum je višegodišnja lukovičasta biljka, sa krupnom lukovicom i lancetastim listovima dužine od 30 do 70 cm. Listovi se pojavljuju nakon cvetnog stabla ili istovremeno sa njim i aktivni su do jesenjeg perioda kada lukovica prelazi u fazu mirovanja. Cvetna drška je do 70 cm visine i na njenom vrhu se nalazi 1-6 krupnih cvetova raznih boja. Hippeastrumi cvetaju zimi i u proleće, a ponekad i leti. Hipeastrumi su poreklom iz tropskih i subtropskih krajeva centralne i južne Amerike. Zbog svoga dekorativnog izgleda Hippeastrumi su bili među prvim biljkama uveženih iz južne Amerike 1693. godine. U sistematici biljaka 1753. godine Karl Line svrstao je ove biljke u rod amaryllisa, zajedno sa amaryllisima poreklom iz južne Afrike, a A. Gerbert, 1821. godine promenio je naziv ovih biljaka u Hippeastrum. Od tada do danas spore se botaničari i uzgajivači ovih biljaka o pravilnom nazivu za ovu biljku, a u prodaji su lukovice ovih biljaka većinom pod nazivom Amaryllis.U rodu Hippeastrum ima 75 različitih vrsta. Hippeastrumi se uzgajaju kao sobno, saksijsko cveće ili u zaštićenom prostoru za rezan cvet. Hibridni Hippeastrumi većinom su stvoreni ukrštanjem H. Vittatum, H. Leopoldii i nekih drugih vidova koji se nalaze u šumama centralne i južne amerike. Hibridni Hippeastrumi moraju imati pravilan oblik cveta i da obrazuju mlade lukovice, a posebna grupa hibrida se stvara za gajenje na otvorenom i za forsiranje lukovica u staklenicima. Glavni asortiman hibrida Hippeastruma poznat je pod nazivom Hippeastrum x hortorium.
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 31 Ožujak 2007 u 17:53
VRSTE HIPPEASTRUMA
Rod Hippeastrum pripada porodici Amaryllidaceae, a u ovom rodu ima 75 različitih vrsta.

Hippeastrum leopoldii je jedan od rodonačelnika uzgajanih hippeastruma. Listovi su dužine 45-60 cm, na cvetnom stablu nalaze se dva krupna cveta. Unutrašnjost cveta je zelenkasto-bele boje, latice su crvene u središnjem delu, a pri vrhu bele. Cveta u jesenjem periodu. U prirodi raste u Peruanskim Andama.

Hippeastrum pardinum je visine do 50 cm. Listovi su dužine 40-60 cm, i do 5 cm široki, a u osnovi se sužavaju do 2-2,5 cm. Na cvetnom stablu su dva cveta koji su na cvetnim drškama dužine 3-5 cm. Unutrašnjost cveta je zelenkasto-žuta, cvetovi su dupli zelenkasto beli ili krem boje, sa crvenim šarama. Unutrašnje latice su uže. Cveta zimi i u proleće.. U prirodi se nalazi u Peruanskim Andama.

Hippeastrum psittacinum visine je od 60-90 cm, sa većim brojem sivo-zelenih listova (6-8), dužine 30-50 cm, širine 2,5-4 cm. Cvetno stablo nosi 2-4 cveta. Unutrašnjost cveta zeleno-crvena, a latice su izdužene, širine 2,5-3 cm, sa crvenim ivicama. Cveta u proleće, a poreklom je iz šuma južnog Brazila. Od ove vrste hippeastruma hibridizacijom je dobiveno mnogo hibrida koji se gaje u kućnim uslovima.

Hippeastrum reginae visine je od 30-50 cm, sa manjom, okruglom lukovicom (5-8 cm), slabo obrazuje mlade lukovice. Listovi su dužine oko 60 cm i širine 3,5-4 cm, a u osnovi se sužavaju do 1,5 cm. Listovi se pojavljuju posle cvetanja. Cvetno stablo je sa 2-4 cveta crvene boje, a unutrašnjost cveta je belo-zelena, u obliku zvezde. Cveta zimi i u proleće. U prirodi se nalazi u gornjim šumama Meksika, na Antilskim ostrvima, u centralnoj Americi, Brazilu i Peruu. Veoma su rasprostranjeni hibridi dobijeni od ove vrste hippeastruma, a zovu ga i kraljevski hippeastrum

Hippeastrum reticulatum visine je 30-50 cm, sa listovima oko 30 cm dužine i 5 cm širine. Lukovica je mala, a na cvetnom stablu se nalazi 3-5 cvetova, roza-crvene boje sa tamnijom nervaturom po laticama. Cveta u jesen i početkom zime, a raste u šumama južnog Brazila.

Hippeastrum striatum (Hippeastrum rutilum) visine je 30-60 cm, sa svetlo zelenim listovima dužine 30-40 cm i širine 4-5 cm. Cvetno stablo je sivozeleno, visine oko 30 cm, spljošteno i nosi 2-6 cvetova sa zaoštrenim laticama. Cveta zimi i u proleće. Poreklom je iz vlažnih šuma južnog Brazila, a postoji više formi ove vrste (varijetet acuminatum, citrinum, fulgidum

Hippeastrum elegans (H. Solandriflorum) raste od 45-70 cm. Lukovica je jajastog oblika, krupna. Listoviu su do 45 cm dužine i širine oko 3 cm. Cvetno stablo je sa 4 krupna cveta belo-žute ili zeleno-bele boje sa crvenim mrljama. Cvetovi su mirisni, a cveta u januaru, a takođe i u maju i junu. U prirodi se sreće u šumama severnog Brazila, u Kolumbiji i Venecueli. Listovi u jesen venu i opadaju, a lukovice zimi treba čuvati na toplom i suvom mestu.

Hippeastrum vittatum. Visine je od 50-100 cm, sa 6-8 zelenih listova dužine 40-70 cm. Listovi se pojavljuju posle cvetanja. Cvetno stablo nosi 2-6 cvetova koji su na cvetnim drškama dužine 5-8 cm. Cveta leti, a u prirodi se sreće u šumama Peruanskih Andi.

Hibridni Hippeastrem (Hippeastrum x hortorium) je jedna od omiljenih sobnih biljaka, koje plene poglede veličinom, oblikom i raznobojnošću svojih cvetova. Kod Hippeastruma se može podesiti vreme cvetanja, tako da se otvaranje cvetova podudara sa nekim značajnim datumom, praznikom ili rođendanom. Hibridne Hipeastrume odlikuju pravilni, krupni cvetovi raznih boja i nijansi
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
angi View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 02 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1139
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje angi Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Travanj 2007 u 15:33
e. da,
Voki, stvarno si znalac i pravi ljubitelj cvijeća,
predivno,
a kakve uvijete rasta traži ovaj leptir,premda ja za njega imam i drugih naziva
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Travanj 2007 u 16:23

Ovo su mladi amarilisi iz semena.
Leptir amarilis ili tačnije Hippeastrum nije osetljiviji u odnosu na druge Hipeastrume koje imam.

RAZLIKE IZMEĐU AMARYLLISA I HIPPEASTRUMA
Amarilise često mešaju sa Hipeastrumima, a ovoj zabuni još više doprinose proizvođači i distributeri lukovica koji prodaju lukovice Hipeastruma pod nazivom Amarilis.
Amaryllis i Hippeastrum pripadaju jednoj familiji Amaryllidaceae, ali između ova dva roda postoji veliki broj različitosti. Ovde su nabrojane najvažnije razlike:
•     Hippeastrum cveta krajem zime i početkom proleća, a amaryllis cveta krajem leta i početkom jeseni.
•     Amarilisi imaju uže listove od Hipeastruma,
•     Hippeastrum na cvetnom stablu koje je šuplje ima do 5 cvetova, a amaryllis 6-12 cvetova, na stablu koje je ispunjeno.
•     Cvetovi Amaryllisa imaju miris, dok su cvetovi Hippeastruma bez mirisa.
•     Obrazovanje mladih lukovica kod amaryllisa je više izraženo nego kod Hippeastruma
•     U prirodi se sreće samo jedna vrsta amarila – Amaryllis Belladonna, dok Hippeastruma ima 75 vrsta.
•     U novijih hibridnih Hipeastruma broj cvetova na cvetnom stablu postepeno raste, stvaraju se hibridi sa duplim cvetovima, raznih boja i njihovih kombinacija i sa prisustvom mirisa u cvetovima.


život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
Donata View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 21 Ožujak 2007
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 2260
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Donata Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Travanj 2007 u 18:03
Ja imam crvene amarilise u velikom pitaru već 5-6 godina.Vrlo sam zadovoljna s njima i uvijek me iznova iznenade svojom ljepotom. Nemogu ih naći na niti jednoj sličici, ali čim izađu vidjet ćete ih.

Tvoji su amarilisi prekrasniClapClap.    
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Travanj 2007 u 07:24
Ima takvih sa ljubičastim nijansama, moram da pronađem i takav, a tražim i žute i duple u svim nijansama. Ako neko zna gde ih ima bio bih mu zahvalan da mi javi.

USLOVI USPEVANJA
-     SADNJA LUKOVICA HIPPEASTRUMA
Lukovice Hippeastruma sade se tako da 1/3 lukovice bude iznad površine zemlje u saksiji. Supstrat treba da je dobro propustan za vodu, a između lukovice i zidova saksije ne treba da je veći prostor od 2-3 cm. Dubina saksije za odrasle lukovice treba da je oko 15 cm. Nakon sadnje lukovice Hippeastruma saksija se ostavlja na tamno mesto kako bi se počeo razvijati korenov sistem i da bi se aktivirao rast cvetnog stabla. Nikako ne treba nakon sadnje zaliti saksiju sa lukovicom, jer tada se aktivira rast listova, a pupoljak koji se nalazi na vrhu skraćenog stabla lukovice, između ovojnih listova ostaje u fazi mirovanja. Glinene saksije su pogodnije za sadnju lukovica od plastičnih jer se u njima nakon zalivanja supstrat pre isušuje, ali se u zadnje vreme sve više koriste i plastične saksije za gajenje lukovičastog cveća. Potrebno je znati da se u plastičnim saksijama lukovice ređe zalivaju, jer se supstrat ne isušuje brzo kao kod glinenih saksija i obavezno se na dno saksije postavlja drenažni sloj za brzo i efikasno oticanje suvišne vode. U letnjim mesecima plastične saksije se više zagrevaju od glinenih, o čemu takođe treba voditi računa. Supstrat u saksiji tokom vegetacije održava se umereno vlažnim, jer usled prevlaživanja može doći do trulenja korena, pa i samih lukovica.
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Travanj 2007 u 14:47
Amarilise razmnožavam vegetativno, ali i iz semena ukrštajući različite boje cvetova.

Evo malo o uslovima gajenja i nezi amarilisa u fazi rasta i mirovanja:
-     U PERIODU VEGETACIJE
Sadnja lukovica može biti u vreme kada je vidljiva cvetna drška ili dok lukovica još nije krenula sa vegetacijom. Pre sadnje odstranjuju se svi suvi korenovi na lukovici, kao i suvišni ovojni listovi lukovice i sadi se u hranjivi supstrat. Nakon sadnje saksija se ostavlja na tamnom mestu 10-tak dana (ako je vidljiv pupoljak) ili do vremena dok ne potera cvetno stablo kako bi korenov sistem počeo da se razvija. Najbolje je lukovice saditi u umereno vlažan supstrat i lukovicu ne zalivati dok cvetno stablo ne počne sa rastom, a zatim se saksija stavlja na svetlo mesto i postepeno se povećava zalivanje. Kada se cvetovi počnu otvarati biljku možemo preneti u nešto hladniju prostoriju (17-18 stepeni) kako bi cvetanje što duže trajalo. Ukoliko želimo da cvetanje hippeastruma bude u određeno vreme, moramo znati da nakon sadnje do cvetanja prođe 7-8 nedelja, a cvetanje traje oko 2 nedelje. Krupnije lukovice mogu imati dva ili čak tri cvetna stabla što produžava period cvetanja. Hippeastrumi su svetloljubive biljke i treba ih držati na jugo-zapadnim prozorima.
Polivanje se postepeno povećava nakon početka rasta cvetnog stabla, a supstrat treba da je propustan kako ne bi došlo do truljenja korenovog sistema i samih lukovica.
Nakon cvetanja nikako ne treba odmah prestati sa zalivanjem i lukovicu prevesti u period mirovanja, već do jeseni treba redovno zalivati i prihranjivati biljku i držati je na svetlom mestu, kako bi sakupila dovoljno hranjivih materija za naredno cvetanje. Bitno je da lukovica preko leta obrazuje što više listova.
Nakon cvetanja Hippeastruma lukovice su u dosta lošem stanju i potrebna im je regeneracija. Preporučuje se lukovice presaditi u iste posude napunjene kompostom koji je bogat humusom i redovno prihranjivati do jesenjeg perioda mirovanja ili lukovice presaditi u baštu na ocedno, sunčano mesto u zemlju bogatu hranivima. Ako se lukovice nakon cvetanja sade u baštu preporučuje se prihrana na svake dve nedelje tečnim mineralnim đubrivima sa povećanim sadržajem kalijuma.
Kao i kod svih lukovičastih biljaka prihrana đubrivima sa povećanim sadržajem kalijuma doprineće bogatijem cvetanju.
U jesen se postepeno smanjuje zalivanje, a zatim se potpuno obustavlja kako bi lukovica prešla u period mirovanja.
-     U PERIODU MIROVANJA
Period mirovanja mora da bude na tamnom mestu na nižoj temperaturi, a zatim na tamnom i toplom mestu kako bi se aktivirao rast cvetnog stabla. Krajem leta (krajem avgusta, početkom septembra) zalivanje se smanjuje, a zatim sasvim obustavlja kako bi se listovi osušili i uveli, a lukovica otpočela period mirovanja. Lukovice se ostavljaju na prohladno (5-10oC) i tamno mesto u saksijama ili se vade iz njih i ostavljaju u kutije. U ovakvim uslovima lukovice se mogu držati do početka proleća ili se u toku zime unose na toplo i tamno mesto dok ne poteraju cvetne drške. Period mirovanja potreban da bi lukovica mogla ponovo cvetati treba da bude oko 2 meseca, mada većina hibrida cveta i nakon perioda mnirovanja od 5-6 nedelja. Lukovice se u jesen mogu vaditi iz zemlje i smestiti u kutije na hladno i tamno mesto ili ako su u saksiji pustiti zemlju da se skroz osuši kako bi listovi uveli, a zatim saksije ostaviti na hladnije i tamno mesto. Neki proizvođači lukovica Hippeastruma preporučuju u toku mirovanja svakih 20 dana po malo zaliti saksije u kojima su lukovice kako se korenov sistem ne bi skroz osušio, jer tako lukovice nakon perioda mirovanja bolje razvijaju cvetno stablo i brže cvetaju, međutim ovde postoji opasnost da lukovice poteraju listove i da ne cvetaju.

život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 11 Travanj 2007 u 18:11
NEKOLIKO NAČINA GAJENJA HIPPEASTRUMA

Hippeastrumi su lukovičaste biljke idealne za forsiranje, odnosno za podsticanje cvetanja u periodu godine kada inače ne bi cvetale. Lukovice se drže na tamnom i hladnom mestu nekoliko meseci i zatim se unose u tople prostorije kako bi se podstaklo njihovo cvetanje.

Neki uzgajivači tvrde da se neki hibridni Hippeastrumi mogu uzgajati i bez perioda mirovanja, odnosno bez prekidanja vegetacije, na sunčanom i svetlom prozoru u toploj sobi, umerenim zalivanjem toplom vodom. Gajenjem na ovaj način Hippeastrumi će cvetati uperiodu oktobar-novembar ili u proleće između marta i maja. (preuzeto iz knjige „Cvećarstvo“ G.K. Tavlinova, 1970., Moskva)
Po opisu iz knjige „Cveće u sobi“ S.N. Prihodko i M.V.Mihajlovska, 1992., cvetanje za Novu Godinu postiže se pripremom lukovica u avgustu mesecu. Prekida se prihranjivanje i smanjuje zalivanje biljaka, a polovinom septembra potpuno se obustavlja zalivanje. Listovi postepeno žute, a hranjive materije prelaze iz listova u lukovicu. Idealna temperatura u tom periodu je oko 18 stepeni. Da bi se sačuvao korenov sistem zemlju u saksiji sa lukovicom svakih 2-3 nedelje treba po malo vlažiti. Krajem novembra lukovica se vadi iz saksije, odstranjuju se suvi i truli korenovi i suvišni, suvi ovojni listovi lukovice, lukovica se namače u rastvor fungicida i sadi u novi hranjivi supstrat. Saksija se malo zalije i ostavlja na tamnom mestu na temperaturi 18-20 stepeni. Kada se nad lukovicom pojavi cvetni pupoljak povećava se zalivanje. Kada cvetno stablo dostigne veličinu od 7-8 cm, saksija se premešta na svetlo mesto, a kada dostigne 20 cm, počinje se sa prihranom biljke u saksiji. Isti autori navode da od momenta pojavljivanja cvetnog pupoljka do cvetanja treba da prođe 30-40 dana.
Većina proizvođača Hippeastruma cvetanje za Novu Godinu postiže na sledeći način: Zalivanje se obustavlja početkom Avgusta i lukovice se drže na temperaturi oko 15 stepeni do polovine Oktobra. Zatim se temperatura povećava do 20 stepeni, a polovinom Novembra do 22-24 stepena.
Vreme mirovanja lukovica ne sme biti manje od 2 meseca u periodu Septembar-Decembar. Nakon prorastanja cvetnog stabla (kada je pupoljak 2-3 cm iznad lukovice) počinje se sa zalivanjem mlakom vodom i treba voditi računa da temperatura nije ispod 20 stepeni. Kada cvetno stablo dostigne visinu od 6-10 cm biljka zahteva mnogo svetlosti i ukoliko u tom periodu biljka nema dovoljno svetlosti cvetno stablo će se izdužiti. U ovom periodu biljka se obilnije zaliva, a kada cvetno stablo dostigne 15 cm vrši se prva prihrana, a naredna prihranjivanja se vrše svake dve nedelje. Kada se cvetovi počnu otvarati biljku možemo premestiti na hladnije mesto (15-16 stepeni) kako bi se period cvetanja produžio.
Neki proizvođači ovih lukovica primenjuju forsiranje lukovica za cvetanje tako što krupne lukovice potope 2-3 sata u mlaku vodu (43 stepena celzijusa), nakon čega ih sade u saksije i ostavljaju na tamnom mestu. Cvetanje nastupa za 20-25 dana. Najrašireniji način pripremanja lukovica Hippeastruma za cvetanje je da nakon perioda mirovanja koje protiče na hladnom i tamnom mestu lukovice sade u saksije i ostavljaju na tamnom mestu pri temperaturi 18-22 stepena do početka rasta cvetnog stabla, a zatim lukovicu sa saksijom premeštaju na svetlo mesto i počinju sa zalivanjem. Na ovaj način lukovice cvetaju za 30-40 dana nakon sadnje.

U slučaju da se Hippeastrumi gaje za rezan cvet odabiraju se krupne i zdrave lukovice koje se sade u staklenike i na jednom mestu ostaju 3 godine uz regulisanje temperaturnih i svetlosnih uslova. Za to vreme od matičnih lukovica odvajaju se novoobrazovane mlade lukovice koje se sade radi dorašćivanja.
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 25 Travanj 2007 u 15:44
Posadio sam prošlogodišnje lukovice u baštu, oko 500 komada i amarilise koji su precvetali. One koji imaju seme još nisam sadio u baštu dok im seme ne sazri, da ih vetar ne bi polomio. Posejao sam i oko 400 semenki amarilisa kojima je seme sazrelo, a još desetak plodova čekaju da sazre.
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
lana2 View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar
DONATOR

Pridružen: 21 Ožujak 2007
Status: Offline
Bodovi: 4717
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje lana2 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 26 Travanj 2007 u 09:55
I moji na moru čujem cvatu. Spremam se tamo a onda se čuvajte kad vas počnem zatrpavati fotkama.
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 26 Travanj 2007 u 20:13
super su, cvetovi amarilisa prosto očaravaju.
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
Donata View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 21 Ožujak 2007
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 2260
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Donata Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Svibanj 2007 u 22:27
Uvijek me iznova zadive kako su lijepi, ali nemogu se nikako sjetiti od kuda mi. Mislim da mi je netko dao gomolje, da ih nisam kupila...ConfusedConfused
Stvarno pojima nemam. Valjda je to recept...Clap Ali imam ih već dosta dugo...

Mama mi ima one svijetlo svijetlo roza , koji su krupniji ali mi nisu tako dragi kao ovi... i uvijek cvijetaju kasnije nego moji...

Ažurirao Donata - 02 Svibanj 2007 u 22:29
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Svibanj 2007 u 18:26
Posejao sam još oko 200 semenki amarilisa koje sam nahvatao ovoga proleća. Sada čekam da niknu, a imam još plodova koji nisu sazreli. Prošle godine sam posejao preko 1000 semenki i mlade lukovice se dobro razvijaju. Obožavam ove biljčice, samo treba dugo vremena da procvetaju...bar one iz semena...
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
angi View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 02 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1139
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje angi Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Svibanj 2007 u 18:33
amarilisi su tvoja specijalnost Voki?
svaka čast,
1000 cvjetova, moga bi i u G.knjigu rekorda
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (1) Hvala(1)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Svibanj 2007 u 18:41
Planiram da nabavim plastenik kako bi mlade lukovice sadio u njega i time produžio period vegetacije. Mislim da će tako bolje napredovati i pre procvetati. Prošle noći je kod nas padao led, sreća nije dugo i padao je sa kišom, ali ima dosta oštećenja na listovima amarilisa.
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
flora View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao
Avatar

Pridružen: 25 Ožujak 2007
Status: Offline
Bodovi: 211
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje flora Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Svibanj 2007 u 23:51
Voki da li ti je uopće uspjelo da procvjetaju one koji su uzgojene iz sjemena ili si ti još uvijek u fazi čekanja prvih cvjetova?
Na vrh
angi View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 02 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1139
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje angi Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Svibanj 2007 u 08:47
Voki,
od nas pitanjima nikad kraja,
zato; možda da napišeš knjigu smao o ovom cvijetu,
moram ponoviti Dinine riječi,
da si  nam bar bliže,
pokušavam zamisliti tvoj vrt ?
Na vrh
voki View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 28 Ožujak 2007
Lokacija: Novi Sad
Status: Offline
Bodovi: 4264
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje voki Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Svibanj 2007 u 09:08
Imam ja kumove u Osijeku i često odlazim kod njih u goste, a i oni dolaze kod mene. Samo da počnu cvetati ove moje bebice biće ih i za delenje forumašima. Što se tiče knjige, sada završavam štampanje magistarskog rada, a već dve godine postavljam oglede sa sojom za doktorat. Posle toga ću verovatno imati više vremena za sebe pa možda bude i neki priručnik o amarilisima.
život je bajka koju sami pišemo...
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  123 85>
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,141 sekundi.